Vodstvo Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH (HAZU BiH) pozvalo je u četvrtak visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta da izmijeni izborni zakon kako bi Hrvati mogli birati vlastite predstavnike što je, tvrde, općehvatski zahtjev u toj zemlji.
“Začuđuje činjenica da se ni nakon sedam godina, unatoč brojnim sastancima, dogovorima, ne provodi odluka Ustavnog suda o izmjenama izbornog zakona pa očekujemo od vas da se ova odluka konačno provede i Hrvati ostvare pravo birati svoje predstavnike u zakonodavnu i izvršnu vlast“, stoji u pismu Predsjedništva HAZU-a u BiH visokom predstavniku.
Vodeći međunarodni dužnosnik u BiH nametnuo je u dva navrata u posljednja dva mjeseca tehničke izmjene izbornog zakona.
Privremeno je odustao od političkih reformi, te zatražio od bošnjačkih i hrvatskih stranaka da u roku od šest tjedana pokušaju postići dogovor o prijeporima. Taj rok istječe u prvom dijelu rujna no do dogovora će očito teško doći.
Ranije ove godine nisu uspjeli pokušaji da se postigne dogovor o izbornoj reformi niti uz posredovanje administracija SAD-a i EU-a.
Hrvatska strana inzistira na provedbi presude Ustavnoga suda BiH u predmetu Bože Ljubića kako bi se spriječilo da četiri puta brojniji Bošnjaci nastave preglasavati Hrvate u Predsjedništvu BiH i Domu naroda.
U tri navrata do sada je za hrvatskog člana BiH Predsjedništva dominantno glasovima Bošnjaka biran Željko Komšić. On je ponovno najavio kandidaturu na izborima ujesen ove godine.
Sada prijeti opasnost da Bošnjaci izaberu i šestoricu od 17 Hrvata u njihovu klubu gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda Federacije BiH, čime bi stekli mogućnost posve isključiti iz vlasti stranke za koje glasuje najveći broj pripadnika toga naroda.
Iz HAZU-a u BiH upozoravaju kako su Hrvatima ostala još samo dva mehanizma zaštite kolektivnih prava, kroz izbor člana Predsjedništva i izbor zastupnika u Dom naroda, koje im se sada nastoji oduzeti i prisvojiti. Tvrde kako Hrvati u BiH imaju jedinstven stav oko izborne reforme.
„Zahtjev za izmjenama izbornog zakona nije stav samo jedne hrvatske političke stranke ili njezina lidera, kako se često na tendenciozan način prikazuje, nego je to općehrvatski problem i zahtjev. Sve hrvatske političke stranke, kao i kulturne, obrazovne, znanstvene ustanove i istaknuti neovisni intelektualci, jasno i glasno očitovali su svoje mišljenje u svezi s tim“, ističu akademici.
Oni upozoravaju i na ozračje raspirivanje mržnje i huškačke retorike prema Hrvatima, a sve s ciljem ostvarenja cilja unitarizacije zemlje i pretvaranje Hrvata u manjinu u korist brojnijih Bošnjaka.
Vodstvo HAZU u BiH navodi kako su pokušaji unitarizacije protivni postojećem Ustavu, Dejtonskim odredbama, referendumskom pitaniu iz 1992. kao i odlukama ZAVNOBiH iz 1943.
„U svim tim bitnim dokumentima kao stupovima definirana je i utemeljena BiH kao zajednica ravnopravnih konstitutivnih naroda“, stoji u pismu.
Uz visokog predstavnika u BiH pismo su iz HAZU u BiH proslijedili i voditelju Izaslanstva EU-a u BiH Johannu Sattleru, te veleposlanicima SAD-a Michaelu Murphyu, Ujedinjenog Kraljevstva Julianu Reillyju, Njemačke Margret Uebber, Francuske Christine Toudic i Italije Marcu Di Ruzziju.
Fenix-magazin/MD/Hina
