Cijene goriva na njemačkim benzinskim crpkama na razinama su kakve nisu viđene gotovo dvije godine. To je prvenstveno zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Strah od nestašice mogao bi dodatno povećati cijene. Druge zemlje proizvođačice nafte sada planiraju protumjere, pišu njemački mediji.
Eskalacija na Bliskom istoku također utječe na rast cijena na njemačkim benzinskim crpkama. ADAC (Njemački automobilski klub) izvijestio je o značajnom porastu cijena od petka. Litra benzina Super E10 u prosjeku je u cijeloj zemlji krajem prošlog tjedna koštala 1,780 eura, u nedjelju 1,791 eura, a jutros 1,830 eura, rekao je glasnogovornik.
Cijene dizela porasle su s 1,749 eura na 1,801 eura u ponedjeljak, pišu njemački mediji. “Očekujemo da će cijene nastaviti rasti”, rekao je glasnogovornik. U 14:30 sati, prema ADAC-u (Njemački automobilski klub), cijene goriva E10 već su dosegle 1,849 eura, a dizela 1,824 eura.
Redovi na benzinskim crpkama
Glasnogovornik Njemačkog udruženja operatera benzinskih crpki, izvijestio je o velikom priljevu kupaca na benzinske postaje: “Dugi su redovi na benzinskim crpkama diljem Njemačke.”
To se već primijetilo u nedjelju i nastavit će se u ponedjeljak. “Svi su zabrinuti”, dodao je glasnogovornik. Operateri benzinskih crpki u potpunosti očekuju daljnji rast cijena. “Nažalost”, dodao je glasnogovornik, “očekuje se i da će velike korporacije uzeti još jedan dio.” Dodat će još dva do tri posto cijenama koje sami moraju platiti više zbog rata. Udruženje operatera benzinskih crpki predstavlja oko 1.000 operatera benzinskih crpki u Njemačkoj.
Porast cijena goriva do sada je bio znatno manje izražen nego kod sirove nafte ili loživog ulja, koje su obje naglo porasle. To može biti dijelom posljedica činjenice da su, prema tadašnjoj procjeni ADAC-a, cijene goriva već bile relativno visoke u usporedbi s cijenama nafte i tečajem dolara. Ipak, glasnogovornik je nedavno izjavio da se treba bojati daljnjeg porasta cijena.
Dnevni prosjeci od 1,794 eura po litri E10 i 1,759 eura po litri dizela najviši su u gotovo dvije godine. E10 je zadnji put bio skuplji krajem svibnja 2024., a dizel početkom travnja 2024.
Rizik od rasta cijena
Cijena nafte – u kombinaciji s tečajem dolara – obično je najvažniji pokretač promjena cijena goriva. Eskalacija sukoba povećava cijene nafte, dijelom i zato što je Iran ograničio plovidbu kroz Hormuški tjesnac. Oko petine globalnih pošiljki nafte svakodnevno prolazi kroz ovaj tjesnac u naftom bogatoj regiji Perzijskog zaljeva. Svaki poremećaj može uzrokovati porast cijena energije i uznemiriti međunarodna tržišta.
Međutim, naftni savez OPEC+, koji uključuje države članice OPEC-a, kao i druge velike zemlje proizvođačice nafte poput Rusije, odlučio je u nedjelju povećati dnevnu proizvodnju kako bi spriječio nestašice i prekomjerni porast cijena. Međutim, ovaj potez nije bio opravdan trenutnom eskalacijom.
Cijena sjevernomorske nafte Brent u jednom je trenutku skočila za oko deset posto, dosegnuvši preko 80 dolara po barelu. Američki predsjednik Donald Trump također je izjavio da očekuje da će sukob trajati otprilike četiri tjedna. Ovaj vremenski okvir ključan je za formiranje cijena na tržištu nafte.
Što dulje traje neizvjesnost oko Hormuškog tjesnaca, veći je rizik da će spekulativni porast cijena dovesti do strukturno više razine cijena. Za vozače to ponovno u fokus stavlja cjenovnu točku koja je i psihološki i ekonomski relevantna: dva eura po litri.
Hoće li se dosegnuti granica od dva eura?
Granica od dva eura nije tehnički prag, već psihološki. Prelazak te granice 2022. godine već je doveo do značajnih političkih i društvenih rasprava. Za mnoge potrošače to signalizira novu razinu cijena.
Čisto matematički, međutim, ova granica nije ekstremna, pišu njemački mediji. S trenutačnim prosjekom od oko 1,83 eura za premium benzin, samo je 17 centi udaljen od granice od dva eura. Dizel, s cijenom od oko 1,73 eura, nešto je ispod te razine, ali često osjetljivije reagira na geopolitičke napetosti.
Stoga je ključni faktor koliko će i koliko dugo cijena sirove nafte rasti.
Fenix-magazin/SČ
