Neučinkovita obnovu, usmrćivanje svinja i plan izgradnje spalionica otpada u Sisku i Kutini najveće su prepreke normalizaciji života na tom potresom stradalom području, poručio je Mostov Nikola Grmoja i koordinatorica stranke za Sisačko-moslavačku županiju Luca Gašpar Šako.
“Seljaci kojima su eutanizirane svinje, a iznos naknade ne pokriva visoku cijenu mesa, tri se godine ne mogu ozbiljno baviti svinjogojstvom. Mali uzgajivači također moraju svinje eutanizirati jer nemaju novca za novu kategorizaciju, pa se tradicionalni način života dovodi u pitanje”, rekao je u subotu na konferenciji za novinare Grmoja.
Zbog toga se, kaže, postavlja pitanje mora li se ići tako restriktivno kao što ide ova Vlada. Pogoduje li se time ne samo ministru Grliću Radmanu i Agroproteinki, koja je monopolist, nego i uvoznom lobiju, pitao se ‘mostovac’.
“Nažalost, imamo slučaj kada se dogode ovakve krizne situacije sa zarazom, u Vladi imamo čovjeka koji onda vidi priliku za zaradu”, dodao je Grmoja. Rekao je kako bi trebala postojati državna tvrtka s javnim ovlastima, te da bi se više računa trebalo voditi o svinjogojcima koji se time bave, jer je domaća proizvodnja nužna za samoodrživost u proizvodnji hrane.
Za plan izgradnje spalionica je rekao kako ne može županija, u koju se i inače malo ulaže, kako bi ljudi ostali živjeti ovdje, biti poligon za zbrinjavanje otpada. Zbog toga ljudi iseljavaju i prostor s mnogim potencijalima, nadomak Zagreba, ostaje prazan i prepušten otpadu, tvrdi Grmoja, te je zaključio kako očekuje očitovanje gradskih i županijske vlasti.
Gašpar Šako: Najveće žrtve stariji stanovnici
Govoreći o obnovi, Luca Gašpar Šako je napomenula kako u Sisku nema još niti jedna obnovljena višestambena zgrada ili obiteljska kuća, što je nakon tisuću dana iza potresa poražavajuća činjenica. Grade se stambena naselja, ali stradalnicima nije rješenje privremeni smještaj. Od siječnja 2021. godine stradalnicima trebaju trajna rješenja. Gašpar Šako tvrdi kako su stariji stanovnici najveće žrtve privremenog smještaja.
Dodala je kako se otvaraju škole i domovi zdravlja čija obnova nije završena. Spomenula je i nedostatak liječnika kao uvjet opstanka, jer u Glini, Petrinji i Topuskom postoji samo jedan pedijatar, nema ni jednog psihijatra, a opće prakse i hitne službe su devastirane.
