S prvog parlamentarnog sastanka Krimske platforme, jučer održanog u Zagrebu, 40-ak izaslanstava u zajedničkoj deklaraciji potvrdilo je suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine u međunarodno priznatim granicama te izrazilo potporu u zaustavljanju ruske agresije. O važnosti Krimske platforme, ali i drugim vanjskopolitičkim temama u emisiji “A sada vlada ” govorio je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, piše HRT.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman ističe kako je parlamentarni sastanak Krimske platforme događaj od izuzetne važnosti ne samo za Hrvatsku koja je bila domaćin, nego i za cijeli demokratski svijet.
– Ovo je kako mnogi kažu, veleban skup po svom opsegu, po sudionicima, po razini predstavnika – došlo je 55 predstavnika nacionalnih parlamenata, parlamentarnih skupština i međunarodnih organizacija. Sav demokratski svijet je ovdje bio uključen. Ovaj je skup organiziran u pravo vrijeme i doista je vrlo važan. Svijet nikada kao sada nije tako snažno opredijelio za multilateralizam, za svijet koji počiva na pravilima i propisima, međunarodnom pravu, jedinstvu, na poštivanju ljudskih prava. Ovo je događaj od izuzetne važnosti ne samo za Hrvatsku koja je bila domaćin, nego i za cijeli demokratski svijet, naglasio je Grlić Radman.
Izjave predsjednika Zorana Milanovića da se odbija susresti s predsjednicom Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi jer se ne zna što će Pelosi za dva tjedna biti, Grlić Radman je nazvao – velikim političkim gafom.
– Sve se više pokazuje da je predsjednik u svojem mišljenju izoliran, svijet shvaća o čemu se tu radi i njegova je uloga u Krimskoj platformi nebitna. Jedino što znatiželju izaziva su njegovi komentari. Bitna je hrvatska vanjska politika, politika ove Vlade i premijera Andreja Plenkovića koji je snažno zagovarao solidarnost prema Ukrajini i koji je više puta bio u Ukrajini. Hrvatska se prepoznaje upravo preko Andreja Plenkovića, preko politike hrvatske vlade, preko naših poruka i našeg aktivnog odnosa i vrlo jasne politike kada je u pitanju osuda ruske agresije na Ukrajinu, poručio je ministar.
Grlić Radman je komentirao i spor s predsjednikom države oko imenovanja veleposlanika.
– Mi svake godine u kolovozu imamo konferenciju veleposlanika u koju je uključen i predsjednik države. Kako smo mi čuli, predsjednik je zadnjeg dana konferencije primio veleposlanike i čestitao im što će biti doživotni veleposlanici. Bilo to izrečeno u šali ili ne, ali on je tako poslao poruku da on ne želi sudjelovati u procesu imenovanja, rekao je.
Na sastanak Krimske platforme bila je pozvana i Srbije koja se nije odazvala. Radman kaže da je time Srbija poslala krivu poruku.
– Još uvijek ne znam zašto je Srbija toliko zarobljena ili “ušančena” u jednu poziciju neodređivanja, iako se kroz ovaj postupak zapravo odredila. Jedino Bjelorusija i Srbija nisu osudile rusku agresiju na Ukrajinu. Mi razumijemo zašto Bjelorusija nije to učinila, ali je nejasno zašto to nije učinila Srbija koje je na Zapadnom Balkanu i koja želi postati članica Europske unije, rekao je ministar dodavši da se Srbija mora odrediti na kojoj je strani.
Na pitanje je li ga iznenadio ulazak vođe Demokratskog saveza vojvođanskih Hrvata (DSHV) Tomislava Žigmanova u novu vladu Srbije u kojoj će voditi resor za ljudska i manijska prava, Ministar Grlić Radman je odgovorio kako je to jako dobar znak i poruka u pravom smjeru.
– Žigmanov je u Vojvodini i Srbiji poznat kao iskusan političar. Dobro je da je ušao u srbijansku vladu iako nije ušao s nacionalne liste već druge liste, ali je dobio resor ljudskih prava i zaštite manjina što je jako dobro. Mi bismo sa Srbijom željeli imati institucionalni okvir suradnje temeljem reciprociteta i ugovora iz 2004. godine. Ovo je sigurno dobar znak i poruka u pravom smjeru, zaokret srbijanske politike, istaknuo je Grlić Radman.
Grlić Radman je komentirao je i politiziranja spomen-ploče na mjestu nekadašnjeg logora Morinj u Crnoj Gori i najave njenog uklanjanja.
– Treba u obzir uzeti činjenicu da je ovo tehnička vlada koja je u kolovozu dobila nepovjerenje. To je tehnička Vlada, premijer je tehnički, on ne može više raditi nikakve promjene. Uklanjanje dvojice ministara je također protivno Ustavu i oni su najavili kaznenu prijavu protiv predsjednice Skupštine Crne Gore. Pitanje uklanjanja spomen-ploče na mjestu nekadašnjeg logora Morinj je civilizacijsko i kulturološko pitanje i velika je stvar što su dvojica ministara postavila tu ploču na kojoj se govori o karakteru te agresije i gdje se izražava žaljenje i isprika, to su geste koje trebamo poštivati. To je sada ispolitizirano, rekao je Grlić Radman.
Ministar vanjskih i europskih poslova ističe kako Hrvatska snažno podržava i od samih početaka je snažno podržavala europsku perspektivu BiH.
– Hrvati u Bosni i Hercegovini su iskazali veliko zanimanje i angažman da se formira vlast što prije kao bi se stekao kandidacijski status BiH za članstvo u Europskoj uniji. To je preduvjet kao i donošenje određenih zakona . Hrvatska snažno podržava i od samih početaka je snažno podržavala europsku perspektivu BiH. Situacije u BiH je puno bolja nego što je bila, Hrvati sigurno neće biti preglasani kada je u pitanju Dom naroda, ali što se tiče Predsjedništva Hrvati u BiH nisu zadovoljni i dalje nemaju svoga predstavnika u Predsjedništvu, još uvijek Hrvatima predstavnika bira većinski narod, dakle Bošnjaci. Željko Komšić je nelegitimni predstavnik, nije izabran glasovima Hrvata u BiH i to se mora mijenjati, poručio je ministar Grlić Radman.
Fenix-magazin/MMD/HRT
