Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman ocijenio je da je član Predsjedništva BiH Željko Komšić teško unazadio odnose Hrvata i Bošnjaka u toj zemlji nakon što je u govoru pred Ujedinjenim narodima optužio Hrvatsku za agresiju na BiH i korupciju u predmetu pred Europskim sudom za ljudska prava.
“Odbacujemo aluzije nelegitimnog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji je teško unazadio odnose između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH”, objavio je na X-u šef hrvatske diplomacije.
Komšić je u četvrtak u govoru na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku optužio Hrvatsku za agresiju tijekom rata na BiH i za rušenje žalbe njegova savjetnika Slavena Kovačevića. Izrazio je i sumnju u korupciju Europskog suda za ljudska prava u tom predmetu.
Grlić Radman je naveo kako Komšić “nastavlja s aktivnostima koje urušavaju stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine te sabotiraju njen europski i euroatlanski put’.
Njegov istup je na X-u osudio i zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić, rekavši kako retorika koju Komšić koristi produbljuje unutarnje podjele u zemlji i nanosi štetu ugledu Bosne i Hercegovine na međunarodnoj sceni.
Optužbe mađarskog ministra su neutemeljene
Ministar se na platformi X osvrnuo i na optužbe mađarskog ministra vanjskih poslova Pétera Szijjártóa, koji je Hrvatsku nazvao „ratnim profiterom“, nazvavši ih neutemeljenima.
– U stvarnosti, Mađarska ostvaruje korist od jeftinog ruskog plina. Dok se globalna i regionalna energetska dinamika i dalje razvija, Hrvatska se ističe kao prirodno i strateško energetsko čvorište za Srednju Europu — pružajući siguran, raznolik i učinkovit pristup energetskim opskrbnim pravcima.
Hrvatska je uložila u LNG terminal na Krku i JANAF-ov naftovod, koji ima puni kapacitet za opskrbu Mađarske, Slovačke i drugih partnera u Srednjoj Europi, jačajući time energetsku sigurnost Europske unije. JANAF posjeduje punu tehničku i operativnu sposobnost da zadovolji potrebe za sirovom naftom rafinerija MOL-a u Mađarskoj i Slovačkoj. To je potvrđeno kroz zajednička testiranja.
Kao što je naglasio hrvatski premijer Andrej Plenković: obje tvrtke u pitanju su u vlasništvu mađarskog MOL-a. Više smo puta istaknuli kako je riječ o širem međunarodnom pritisku, koji je potekao od Europske komisije i predsjednika Donalda Trumpa, a s ciljem da zemlje prestanu kupovati energente iz Rusije. Pogrešno prikazivanje činjenica ili opstrukcija nemaju mjesta kada je riječ o osiguravanju energetske sigurnosti regije, napisao je Grlić Radman.
Fenix-magazin/SČ/Hina
