Hrvatska je pokretanjem Inicijative triju mora imala „daleku viziju” današnjih geopolitičkih okolnosti, a predsjednik Zoran Milanović nije se u njoj angažirao zbog „nedovoljne informiranosti” ili „zanemarivanja nacionalnih interesa”, rekao je u četvrtak hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman u Vilniusu gdje sudjeluje na skupu tog formata, prenosi HINA.
Grlić Radman je iz prijestolnice Litve rekao kako je Hrvatska kao „suosnivačica” te inicijative imala „daleku viziju i na neki način kao da je očekivala da ćemo se danas suočiti s onim izazovima s kojima smo okruženi, prije svega nestabilnosti zbog ruske agresije na Ukrajinu”.
Inicijativa koju su 2015. pokrenule Poljska i Hrvatska neformalna je politička platforma zemalja smještenih između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora, a pridruživanjem Grčke prošle godine i Egejskog i Jonskog mora. Cilj formata je jačanje povezanosti trinaest članica koje u toj sferi zaostaju za zapadom Europske unije, s naglaskom na prometnu, digitalnu i energetsku infrastrukturu. Inicijativu podržavaju i u njoj sudjeluju i EU, Njemačka i SAD.
Predsjednik Zoran Milanović Inicijativu je nazivao nepotrebnom te se krajem 2020. protivio da joj Hrvatska „da i lipe”. Grlić Radman u četvrtak je rekao da se predsjednik nije angažirao „zbog nedovoljne informiranosti ili zbog zanemarivanja nacionalnih interesa”.
„Vlada na čelu s Andrejem Plenkovićem vratila je poljuljani imidž”, ustvrdio je Grlić Radman, dodavši da je Hrvatska pokazala da je „usidrena u transatlantsku zajednicu”.
Ministar vanjskih i europskih poslova na 9. skup tog formata u Vilnius je stigao s gospodarskom delegacijom s „preko 22” članova, a Hrvatska je uz dosadašnjih 23 projekata prijavila njih još sedam koji se mogu ostvariti u sklopu inicijative.
Najavio je kako će Hrvatska biti domaćin tog skupa 2026. godine. Prvi sastanak na vrhu inicijative održan je 2016. u Dubrovniku. Uslijedili su susreti u Varšavi, Bukureštu, Ljubljani, Tallinnu, Sofiji, Rigi i Bukureštu.
Fenix-magazin/MMD/Hina
