Širom svijeta ubrzano se radi na pronalaženju cjepiva protiv koronavirusa, pa tako i znanstvenici i istraživači iz Austrije. Tu grozničavu borbu za ubrzanje razvoja novih lijekova i cjepiva protiv neprijatelja poznatog kao COVID-19, potpomogla je prije nekoliko dana i austrijska savezna Vlada izdvojivši 22 milijuna eura za medicinska istraživanja.
Tim više je veliku pozornost pobudila u utorak objavljena vijest u austrijskim medijima o cjepivu, koje bi trebalo još ove godine biti proizvedeno u jednom od bečkih laboratorija.
I to u suradnji Beča i farmaceutske kompanije Takeda Austria GmBH, sa sjedištem u austrijskom glavnom gradu.
Kako navodi „oe24“, cjepivo će biti proizvedeno iz protutijela krvne plazme osobe koja je preboljela koronavirus i od njega se potpuno opravila. Isti izvor ističe kako upravo zahvaljujući jednom takovom davatelju, koji je u ponedjeljak svoju krvnu plazmu dobrovoljno stavio na raspolaganje u humanitarne svrhe, „sada se može započeti raditi na razvoju COVID – 19 zaštitne terapije. Podsjeća se kako je taj „princip pasivnog cijepljenja“ zapravo prastara metoda: Čovjek preboli zaraznu bolest na način da nakon zaraze virusom u tijelu započinje imunizacija pacijenta. Potom nakon tjedan dana, kako se opisuje, počinje proizvodnja specifičnih imunoglobulinskih-G-antitijela koja uspješno pobjeđuju zarazu. A ta se antitijela, prema znanstvenim saznanjima, nalaze upravo u krvnoj plazmi i „neprestano nas manje ili više štite od daljnjih infekcija“.
Mediji podsjećaju da je prvu terapiju krvnim serumom razvio njemački znanstvenik Emil von Behring.
Kako bi trebala teći proizvodnja cjepiva protiv koronavirusa opisuje virolog i voditelj Global Pathogen Safety“ u kompaniji Takeda, Thomas Kreil.
„Mi namjeravamo pacijente koji su preboljeli COVID-19 i potpuno ozdravili, pozvati da daruju svoju krvnu plazmu, rekao je za „oe24“ Kreil, opisavši planirani postupak proizvodnje antitijela , koji se koriste u koncentriranom obliku.
Farmaceutska kompanija Takeda proizvodi u Beču 25 različitih imunoloških lijekova, od čega 17 na bazi krvne plazme.
Što na kraju reći, nego držimo svi skupa palčeve da bečkom laboratoriju što je moguće brže „pođe za rukom“ realizirati ovaj r(e)volucionarni pothvat zaštitne terapije imunoglobulinima protiv sada još hiperimunog koronavirusa . Jer je to je ne samo za Austriju nego i za Europu i cijeli svijet od općeg medicinskog, socijalnog i gospodarskog značenja.
Fenix-magazin/Snježana Herek