U organizaciji Hrvatskog akademskog kluba (HAK) i Kluba slovenskih studentica i studenata u austrijskom glavnom gradu, pred austrijskim Saveznim kancelarstvom u Beču održan je prosvjed gradišćanskih Hrvata i koruških Slovenaca, na kojem su od savezne Vlade tražili potpuno ispunjenje članka 7 Austrijskog državnog ugovora, koji regulira manjinska prava.
IZ BEČA PIŠE: Snježana Herek
Povod prosvjedu u četvrtak poslijepodne bilo je obilježavanje 70. obljetnice potpisivanja austrijskog Državnog ugovora, koju je austrijski politički vrh svečano obilježio u bečkom dvorcu Belvedere, gdje je Ugovor i potpisan 15. svibnja 1955. godine.
Potpisom Državnog ugovora Austrija je postala samostalna, suverena i demokratska zemlja.
Prosvjed gradišćanskih Hrvata i koruških Slovenaca u Beču / Foto: Fenix (S. Herek)Uoči te večernje svečanosti pred Saveznim kancelarstvom prosvjedovalo je oko 300 ljudi. Ne samo predstavnici gradišćanskih Hrvata i Slovenaca iz Koruške i Štajerske, dviju u Državni ugovor uglavljenih narodnih manjina, nego i predstavnici preostalih četiri autohtonih manjinskih zajednica u Austriji, Mađari, Slovaci, Česi i Romi, te ostale manjinske skupine, koji su se pridružili organizatorima prosvjeda.
Gradišćanski Hrvati najbrojniji
Osim njih na prosvjednom skupu okupili su se i brojni aktivisti austrijskih manjinskih udruga i institucija za zaštitu prava manjina.
Gradišćanski Hrvati su najveća priznata narodna manjina u Austriji i ima ih oko 50.000: U Gradišću oko 35.000 i oko 15.000 u Beču.
Među sudionicima bečkog prosvjednog skupa je, između ostalih, bio i umirovljeni austrijski diplomat i bivši Visoki predstavnik Europske unije za Bosnu i Hercegovinu, koruški Slovenac dr. Valentin Inzko.
“Državni ugovor za Austriju ima ogroman značaj. Njegovim potpisom 1955. godine, na jednoj strani od savezničkih sila SAD-a, Sovjetskog saveza, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva, a na drugoj strani od Austrije, Austrija je uskrsnula od mrtvih. A austrijske narodne manjine su zaštićene . Člankom 7 zajamčeno im je dvojezično obrazovanje, topografski natpisi, upotreba materinskog jezika u javnom životu i druga manjinska prava”, rekao je Inzko.
Slovenaca sve manje
“Sve nije išlo baš brzo i glatko. Dvojezični topografskih natpisa naselja imali smo prvo negdje oko 70, sada ih imamo oko 200. Međutim koruških Slovenaca je sve manje. Kad je potpisan Državni ugovor bilo ih je oko 42.000, a danas ih je samo 8.000. To dovoljno govori da unatoč članku 7 Državnog ugovora opstanak i razvoj ove manjine nije uspio”, istakao je austrijski diplomat u mirovini i bivši Visoki predstavnik EU za BiH.
U Beču su prosvjedovali ne samo odrasli nego i roditelji s malom djecom iz Dječjeg vrtića “Viverica” u Hrvatskom centru gradišćanskih Hrvata u Beču. Njih se očito već od malih nogu uči kako izgleda ulična borba transparentima i glasnim proklamacijama za ispunjenje manjinskih prava. Da li je to dobro, pokazat će budućnost.
Ono što je već sada posve jasno je da manjinska prava spadaju u središte društva. Tako stoji i na pozivu HAK-a na prosvjed. Uz opasku, kako brojna manjinska prava iz članka 7 Državnog ugovora ni do danas još “nisu ispunjena ili su ispunjena samo djelomično”.
Ugrožena manjinska prava
“Danas kada su manjinska prava sve snažnije pod pritiskom jer jača ekstremna desnica, važno je biti vidljiv i glasan”, poručili su HAK-ovci, iznijevši svoje primjedbe i traženja.
Što to traže gradišćanski Hrvati i s čime su nezadovoljni upitali smo predsjednicu Hrvatskog akademskog kluba u Beču Sophie Hajszan.
“Ono što mi tražimo, napisali smo i na pozivnici na prosvjed. To su višejezični topografski natpisi naselja, osiguravanje i digitalizacija manjinskih jezika i jezičnih idioma, zabranu djelovanja organizacijama koje su protivnici narodnih manjina, višejezičnost u službenim uredima i na sudu, reformu zakona o narodnim manjinama na osnovi participativnoga procesa, priznavanje ostalih manjinskih zajednica te realizaciju Nacionalnog akcijskog plana za borbu protiv rasizma”, rekla je Hajszan.
“Današnjim prosvjedom želimo svi zajedno vidljivo, glasno i odlučno pokazati da smo i mi tu, da narodne grupe postoje i imaju svoja prava. I to upravo danas 15. svibnja na Dan obilježavanje 70. obljetnice potpisivanja austrijskog Državnog ugovora 1955. godine. I da nećemo dati mira tako dugo dok se članak 7. Državnog ugovora o pravima narodnih manjina u potpunosti ne ispuni”, naglasila je mlada predsjednica HAK-a, jednog od organizatora bečkog prosvjeda.
Tajnica HAK-a Vera Buranić je rekla kako u Državnom ugovoru zajamčena manjinska prava gradišćanski Hrvati nisu automatski dobili nego su se morali sami za njih izboriti.
“Mi mladi tražimo da imamo naše Dječje vrtiće i škole, i to ne samo u Gradišću nego i u Beču, gdje se školujemo i studiramo. Manjinska prava nisu vezana uz teritorij i moraju vrijediti i u Gradišću i u Beču i drugim urbanim sredinama, gdje živi manjinski narod”, naglasila je za Večernji list Buranić. Napomenula je kako u Gradišću još uvijek ni nakon 70. godina od Državnog ugovora sva sela i mjesta nemaju dvojezične topografske natpise.
Višejezično školstvo
“ A višejezično školstvo i obrazovanje na materinskom jeziku, bolje da i ne spominjem”, dodala je tajnica HAK-a.
S time se slaže i glavna tajnica Hrvatskog centra gradišćanskih Hrvata u Beču Gabriela Novak Karall, jedna od inicijatorica Inicijative za uvođenje dvojezičnog, austrijsko-hrvatskog sustava odgoja i obrazovanja od Dječjeg vrtića do Sveučilišta u Beču.
“Državni ugovor ima veliku važnost za Austriju, a za nas manjince posebno njegov članak 7, koji regulira prava manjina. To je ono na što danas na ovom prosvjedu želimo ukazati. Jezik je ono presudno za opstanak jedne narodne manjine u višejezičnom prostoru. Zato tražimo da se može koristi i čuti u javnom životu. A to nam je Državnim ugovorom zajamčeno.
I nama gradišćanskim Hrvatima i koruškim Slovencima, protiv kojih su u Koruškoj neke organizacije desetljećima djelovale”, rekla nam je Novak-Karall.
Nakon prosvjedovanja pred austrijskim Saveznim kancelarstvom, prosvjedna povorka je potom krenula kroz središte Beča gdje je na Schillerovom trgu završila prosvjedni skup “Feštom šarolikosti”. I govorima organizatora. Za glazbeni okvir pobrinuli su se glazbeni sastavi, među njima poznati BasBariTenori, Bruji; Kacavida, Flinta Poppunk Band, Ubahn Pudding itd.
Fenix-magazin/SIM/Snježana Herek
