Na gradilištima u Njemačkoj prošle je godine u nesrećama na radu poginulo 78 ljudi – dvije više nego 2023. godine, objavilo je Strukovno udruženje građevinske industrije (BG Bau), prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).
Tri glavna uzroka smrtonosnih nesreća su padovi s visine, tj. 36 posto slučajeva, urušavanje ili prevrtanje građevinskih elemenata, 26 posto, i nesreće s građevinskim strojevima, u 15 posto slučajeva.
“Smrtonosne nesreće na radu uglavnom su posljedica grubog kršenja propisa”, rekao je Frank Werner (Werner) iz BG Bau za dpa. Broj smrtnih slučajeva dugoročno je u padu – prije 10 godina bilo je više od 100 smrtnih slučajeva godišnje.
Općenito, broj nesreća na radu u građevinskoj industriji godinama se smanjuje. Prošle godine registrirano je 91.813 nesreća, a godinu prije više od 96.000.
„Građevinski sektor i srodne usluge još uvijek imaju znatno više ozljeda nego druge industrije, ali na dobrom smo putu“, rekao je Werner.
Trećina slučajeva su ozljede ruku, a 18 posto stopala i gležnjeva.
S druge strane, broj prijava bolesti povezanih s radom u građevinskoj industriji raste. Naime, u 2024. godini bilo je nešto više od 21.000 prijava takvih bolesti, u usporedbi s oko 15.800 u 2020. godini.
„Jedan od razloga je taj što ljudi žive dulje, jer se neke bolesti mogu pojaviti kasnije u životu“, rekao je Werner.
Osim toga, mlađe generacije pažljivije vode računa o vlastitom zdravlju od starijih i češće prijavljuju probleme.
Najčešće profesionalne bolesti u građevinarstvu su oštećenje sluha zbog buke, rak kože zbog dugogodišnjeg izlaganja suncu i bolesti kralježnice, najčešće povezane s oštećenjem diskova.
Mnogi građevinski radnici rade satima na vrućini i izloženi su suncu. Na zahtjev, BG Bau svojim radnicima isporučuje pakete za zaštitu od ultraljubičastog zračenja, između ostalog, kremu sa SPF 50 i sunčane naočale.
„Želimo razbiti stigmu da su građevinski radnici posebno grubi i da im ne trebaju stvari poput krema sa zaštitnim faktorom“, rekao je Werner.
Prema njegovim riječima, stav radnika o ovom pitanju se promijenio u posljednjih 10-15 godina. „Slika preplanulog građevinskog radnika bez majice je stvar prošlosti“, rekao je.
Fenix-magazin/MMD/dpa
