Njemačka vlada se 2022. godine odrekla 2,8 milijardi eura, jer se novac nije naplatila od dužnika. Ukupno je u protekle tri godine Njemačkoj kroz prste iskliznulo gotovo 16 milijardi eura, pišu njemački mediji.
Kako navode njemački mediji, iz proračuna je vidljivo kako je “vlada velikodušan vjerovnik”. Samo u prošloj godini potpuno su se odrekli potraživanja od 620 milijuna eura. Među njima je bilo i 260 milijuna eura iz proračuna za obrazovanje.
Prema informacijama Njemačkog ministarstva obrazovanja, radilo se uglavnom o povratu naknada BAföG. Na primjer, studentu se može “otpisati dio duga po kreditu BAföG ako student prijevremeno otplati kredit”.
Odrekli se milijuna od dužnika
Tijekom 2021. godini ministarstva su bila još izdašnija, te su se odrekla 7,5 milijardi eura u korist dužnika. U 2020. godini odustalo se od 753 milijuna eura, pišu njemački mediji.
Od 2020. njemačka je vlada obustavila daljnje zahtjeve za plaćanjem od sedam milijardi eura na ograničeno ili neograničeno razdoblje. To znači da vlasti privremeno ili trajno odustale od naplate novca, jer se od dužnika jednostavno nema što dobiti ili su dugovi preveliki.
Dužnici su često bez novca
Prošle su godine, primjerice, privremeno ukinute tražbine od milijardu eura. Država zasad ne pretpostavlja kako će se ponovno dočepati tog novca. Radi se o 621 milijuna koji su trebali biti naplaćeni kroz porez.
Prema podacima Njemačkog ministarstva financija, pogođene su gotovo sve vrste poreza – posebice porez na plaću, dohodak, dobit i promet. Ministarstvo rada privremeno je odustalo od otplate 201 milijuna eura.
Riječ je, kažu u ministarstvu, uglavnom o naknadama Hartz IV ili kreditima koji su isplaćeni i više se ne mogu naplatiti od primatelja, jer su u međuvremenu bankrotirali.
Potraživanja države ne zastarijevaju
Državne vlasti odrekli su se i potraživanja od 1,2 milijarde eura. To uključuje daljnjih 968 milijuna eura u poreznim uplatama koje su građani i tvrtke primili, a koje se više ne mogu naplatiti zbog nelikvidnosti.
Ali, važno je naglasiti kako potraživanja države ne zastarijevaju. Ako postoje indicije da su dužnici ponovno došli do novca, država može naplatiti svoja potraživanja.
Što bi država mogla učiniti sa 16 milijardi eura kojih se odrekla od 2020. godine?
U digitalizaciju škola mogli bi uložiti deset puta više od 1,5 milijardi eura obećanih saveznim zemljama od 2020. godine. Ili bi vlada mogla potrošiti dvostruko više na novca na roditeljski dodatak (2022.: 7,7 milijardi eura).
Fenix-magazin/SČ
