Pokrajinski statističar grada i pokrajine Beč za praćenje stope mortaliteta stanovništva Ramon Bauer izvijestio je u subotu preko Radija Ö1 javnost o “višku smrtnosti” u Austriji, koji je znatno veći od očekivanog.
Iz Beča piše: Snježana Herek
Prema statističarevim riječima stanje je “mnogo gore nego je prognozirano: čak 3.500 više umrlih ljudi u 2022. godini od očekivanog. Podaci pokazuju da već u trećoj pandemijskoj godini smrtnost ne jenjava i da je samo između mjeseca svibnja i studenoga ove godine iznosi gotovo 9 posto. Posebno je povećana u starosnoj skupini “65 plus”. Za usporedbu je uzeto pet godina prije pandemije odnosno razdoblje od 2015. do 2019. godine.
Što je zapravo uzrok većem broju umrlih u Austriji ove godine, pitaju se mnogi?
Bauer ističe kako statistike pokazuju da od 3.500 neočekivanih žrtava ove godine, jedna trećina otpada na umrle od zaraze koronavirusom ili njegovih posljedica. Dakle, riječ je o pandemijskom “višku umrlih” u Austriji. Ali podaci također pokazuju da više od 2.000 od ukupno 3.500 “više umrlih” nisu preminuli od posljedica Covida-19. Odakle onda toliko visoki mortalitet, posebice od svibnja do studenoga?
Statističar napominje kako je oko 300 ljudi umrlo ove godine zbog ljetnih vrućina, ili njihovih posljedica. Osim toga, u obje pandemijske godine, zbog strogih mjera nošenja zaštitne maske, gripe gotovo da i nije bilo. Što nije slučaj ove godine, kada je gripa već dobrano preplavila Austriju, i zbog čega su umrle i umiru uglavnom starije osobe.
Kako je Bauer istakao k tome treba pridodati povećanu smrtnost zbog posljedica preopterećenog zdravstvenog sustava u pandemijsko vrijeme i prepunih bolnica korona oboljelima, te manjka bolničkog osoblja koje je također bilo bolesno i na bolovanju, što je dovelo do paralize bolničkog sustava, propuštenih dijagnoza ili potrebnih pregleda i terapija.
Ono što posebno upada u oči kod statističkih podataka je da je smrtnost stanovništva posebno jako povećana od početka ove jeseni.
Državni Zavod za statistiku Austrije je objavio podatak o znatnom povećanju smrtnosti od 11 do čak 20 posto, i to od 36. do 42. kalendarskog tjedna odnosno od 5. rujna do 6. studenoga ove godine. Ono što je također uočeno je da nema regionalnih razlika. Najveća stopa smrtnosti od više od 10 posto zabilježena je u austrijskoj pokrajini Štajerskoj, s glavnim gradom Grazom. U Beču je 9,2 posto, a u Gradišću, najmanjoj austrijskoj pokrajini iznosi pet posto.
Ono što također treba spomenuti je da pandemija koronavirusa još uvijek nije prošla, i da je u Austriji u petak zabilježeno 4.347 novozaraženih i preko 1.000 ljudi na bolničkom liječenju. Dakle, uz koronu i izuzetno proširenu gripu, te ostale opasne viruse koje trenutno haraju Austrijom, do kraja godine statistike će se još mijenjati. Uključujući i onu o mortalitetu.
Inače, mortalitetni pokazatelji su ključni za ocjenu zdravstvenog stanja stanovnika, kreiranje zdravstvenih politika i njihove korekcije, te za regionalnu i međunarodnu usporedbu.
Fenix-magazin/IK/Snježana Herek
