Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina nisu samo susjedne države koje su najvećim dijelom naslonjene jedna na drugu nego su i partnerske države upućene jedna na drugu.
No, odnosi Zagreba i Sarajeva daleko su od idiličnih, a suradnja bi mogla biti daleko bolja. S tom ocjenom slaže se i Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, koji je u povodu početka rada Vkojim su novinari Večernjeg lista razgovarali u povodu početka rada Večernjakove televizije u Bosni i Hercegovini.
Ministar Gordan Grlić Radman je za Večernji list govorio o prijeporima hrvatske i bošnjačke politike i Izbornom zakonu, zbog kojeg su Hrvati dovedeni u neravnopravan položaj jer omogućuje drugim narodima da imenuju hrvatske predstavnike.
Na pitanje je li na pomolu rješenje kako bi se sve te anomalije iz Izbornog zakona ispravile, dr. Gordan Grlić Radman je rekao kako bi se sporazum o tome trebao potpisati do kraja proljeća ove godine, jer je iduća godina u BiH izborna.
– Još u lipnju prošle godine predstavnici Hrvata i Bošnjaka potpisali su u Mostaru sporazum koji najavljuje novi Izborni zakon. Mislim da bi on svakako trebao rezultirati uređenijom BiH, sudjelovanjem u vlasti, ispravljanjem diskriminacije učinjene u tzv. puzajućim promjenama koje su visoki predstavnici poslije Daytona nametali na štetu Hrvata. Po duhu i slovu Daytona, imamo tročlano Predsjedništvo BiH koje odražava ravnopravnost i jednakopravnost triju naroda. Zašto nije peteročlano, već je tročlano? Upravo zato da bi u njemu bili predstavnici triju konstitutivnih naroda. I zato je važna ova reforma Izbornog zakona da bi se na svim razinama vlasti osigurala ravnopravnost naroda i izbjeglo preglasavanje naroda. Imate belgijski primjer, koji jasno pokazuje da nije bitno koliki je postotak nekog naroda da bi participirao u vlasti. Švicarska nije članica EU-a, ali je dobar primjer kako riješiti odnos četiriju naroda koji žive zajedno i imaju jednaka prava. Tako bi trebalo biti i u BiH. Bio bi apsurd da ti narodi, koji su sačuvali identitet kada nije bilo demokracije, sada u demokratskom svijetu, u 21. stoljeću, kada se društva liberalne demokracije bore za razne identitete, izgube svoj temeljni identitet. BiH je već stoljećima multietnička zajednica i takva treba ostati – rekao je dr. Grlić Radman.
Bošnjačka strana formalno zagovara ravnopravnost naroda, ali se svim silama zalaže za građanski koncept BiH. Neki će to nazvati i unitarnom BiH, koja ne bi odgovarala ni hrvatskom ni srpskom narodu u BiH. U tom kontekstu, čini se da bošnjačka politika velike nade polaže u novu administraciju američkog predsjednika Joea Bidena, piše Večernji list.
Na pitanje , je li točno da je ta administracija sklona građanskom uređenju BiH i, ako je to točno, što će Hrvatska poduzeti, dr. Grlić Radman je rekao kako živimo u 21. stoljeću kad se ratovi izbjegavaju, kad postoje europske, euroatlantske vrijednosti koje dijelimo i s Amerikom. Hrvatska je članica EU-a, ali i NATO-a, kao i SAD.
– Imamo dobre partnerske odnose sa SAD-om. Ne treba očekivati da netko sada dođe i nametne neka rješenja. Treba vidjeti kakva je želja naroda u BiH. Oni će reći koji im oblik vladavine odgovara ili ne odgovara. Ako hoćete, svaka demokratska država zapravo je i građanska, ali ovdje je riječ o specifičnoj državi koja u svom Ustavu, Daytonsko-pariškom mirovnom sporazumu, ima definirano da je sastavljena od dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda i ostalih. Ne možemo dopustiti da se nametnu umjetni modeli koji bi išli na štetu bilo kojeg naroda. Hrvatska će biti aktivni zagovaratelj i nećemo dopustiti da budu ugrožena temeljna prava hrvatskog naroda u BiH. Hrvatska, dakle, ima aktivan odgovor u slučaju vanjskih pokušaja da se naruši pozicija Hrvata kao konstitutivnog i jednakopravnog naroda u BiH? Hrvatska ima odgovornost. To je naša ustavna obveza. Uostalom, mi smo supotpisnica Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Sve što dogovore Hrvati u BiH i njihovi politički predstavnici mi podržavamo, ali ako je hrvatski narod ugrožen i ako su njihovi politički predstavnici preglasani, Hrvatska im mora pomoći. Ni jedan narod u BiH ne može imati više ili manje od drugih naroda. To je formula koju želimo vidjeti u praksi i zato je važna promjena Izbornog zakona – rekao je dr. Grlić Radman.
Ministar je kazao kako su dogovarali sastanak Vlade RH i Vijeća ministara BiH, ali kako su svi ti susreti fizičke naravi nemogući, prolongirali smo ih za neko bolje vrijeme.
– Međutim, preko nekih stvari doista je teško prijeći, kao što je izjava ministrice Turković o ulozi Hrvatske u ratu, koju sam jako teško doživio. Mi ne možemo prijeći preko toga. Upravo je obrnuto. Da 1992. nije bilo Republike Hrvatske, pitam se kakva bi BiH bila. Hrvatska je prva priznala neovisnu i suverenu BiH, Hrvati su na referendumu glasovali za cjelovitu BiH, Hrvatska je prihvatila sve planove međunarodne zajednice koji su predlagani za BiH. Ja sam bio u Vladinu uredu za izbjeglice, imali smo oko milijun izbjeglica iz BiH, od kojih je 70 posto bilo Bošnjaka. Hrvatska je slala i omogućavala slanje humanitarne i svake druge pomoći BiH preko svog teritorija. Predsjednici Tuđman i Izetbegović potpisali su 1995. godine Splitsku deklaraciju kojom je spriječena humanitarna katastrofa u Bihaću – rekao je ministar Grlić Radman.
Na novinarsko pitanje, hoće li na bilo kojoj razini biti službenih susreta sa Željkom Komšićem, dr. Grlić Radman je odgovorio:
– Upravo je on uzurpirao poziciju koja pripada onome koga bira hrvatski narod i to i jest primjer kako ne treba biti, o čemu smo govorili prije. Ako je tročlano Predsjedništvo refleksija multietničke strukture BiH, onda to gospodin Komšić nije. I sad u Predsjedništvu BiH imamo predstavnika srpskog naroda i dva predstavnika bošnjačkog naroda. To nije u redu i želimo da se ta nepravda ispravi upravo promjenom Izbornog zakona, za što se glasno zalažemo i kao članica EU-a.
Cijeli razgovor pročitajte na portalu Večernjeg lista na linku OVDJE
Fenix-magazin/MD/Večernji list
