Europska unija u vremenima koja dolaze treba ojačati svoje jedinstvo i zajedničko djelovanje na svim područjima te iskoristiti krizu kao priliku za promjene u cilju stvaranja bolje budućnosti”, kazao je u petak u Zagrebu ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Ministar Grlić Radman sudjelovao je na međunarodnoj konferenciji „Europska unija u svijetu: prošlost, sadašnjost i budućnost” koju je organizirala Hrvatska paneuropska unija u povodu obilježavanja 30 godina svojeg osnutka.
Konferencija je dio Konferencije o budućnosti Europe kojom se građanima iz cijele Europe želi omogućiti da svojim idejama pridonesu oblikovanju zajedničke budućnosti.
Grlić Radman istaknuo je da se u proteklih 30 godina Hrvatska politički afirmirala na međunarodnoj razini te je danas angažiran i pouzdan partner u brojnim globalnim i regionalnim organizacijama.
Podsjetio je da Hrvatska ove godine obilježava 25 godina članstva u Vijeću Europe, a 15. siječnja 2022. 30 godina međunarodnog priznanja.
Hrvatska je nekoć živjela u totalitarnom, komunističkom sustavu, ali se izborila za slobodu i parlamentarnu demokraciju te prije osam godina postala članica Europske unije, kazao je.
Grlić Radman izrazio je uvjerenost da će Hrvatska 1. siječnja 2023. biti spremna za ulazak u eurozonu, a kad je riječ o Schengenu, kazao je da su svi tehnički uvjeti ispunjeni te da se tijekom iduće godine možemo nadati pozitivnoj političkoj odluci država članica i pristupanju.
Kao jedno od nedavnih postignuća kojim se možemo ponositi izdvojio je i hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a prošle godine koje se odvijalo u okolnostima pandemije koja je naglasila važnost europskog jedinstva
„To jedinstvo, to zajedničko djelovanje u vremenima koja dolaze treba dodatno ojačati na svim razinama”, kazao je.
„Sposobnost predviđanja kriza, spremnost na odgovore na krize, ali i ukupna otpornost Europske unije te njezina strateška autonomija područja su koja zaslužuju osobitu pažnju i našu dugotrajnu predanost”, kazao je.
„Bitno je imati odlučnost i viziju kako iskoristiti krizu kao temelj za jačanje sposobnosti Europske unije, kao priliku za promjene koje su nužne u cilju stvaranja bolje budućnosti, zelene i digitalne, otpornije i sigurnije za naše građane”, dodao je.
U pogledu klimatskih promjena, teme koja je izbila u vrh europskih i svjetskih politika, Grlić Radman kazao je da su one prilika za razvoj novih tehnologija i da Hrvatska ima potencijal što ponuditi.
Hrvatskoj je osobit interes i nastavak proširenja EU-a na države zapadnog Balkana jer želimo stabilno susjedstvo, naglasio je.
Grlić Radman se i ovom prigodom zauzeo za izmjenu izbornog zakonodavstva u BiH, uoči izbora u listopadu 2022., kako bi se osiguralo legitimnu zastupljenost sva tri konstitutivna naroda i svih ostalih građana u bosanskohercegovačkim institucijama.
Skupu se putem video-poruke obratila i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, pozvavši građane da se uključe u rad Konferencije o budućnosti Europe, koja je najveći projekt participativne demokracije ikada.
„Sve države članice suočavaju se sa sličnim izazovima uključujući demografske. Svi dijelimo zajedničku sudbinu i svi smo dio zajedničkog rješenja. Uvjerena sam da ćemo zajedno pronaći najbolja rješenja za Hrvatsku i EU”, kazala je.
Na konferenciji su govorili i predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoire te hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Željana Zovko, Karlo Ressler i Davor Ivo Stier.
Fenix-magazin/MD/Hina
