Search
Close this search box.
Search
Euro kovanice / Foto: Hina (ustupljena fotografija )

GODINA U ZNAKU HRVATSKE: Tri događaja u Lijepoj Našoj za pamćenje

Hrvatska je 8. prosinca ove godine na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a dobila jednoglasnu potporu za ulazak u schengenski prostor.

 

Piše: Vesna Kukavica

Ulaskom u Schengen i eurozonu Hrvatska kao mala i otvorena ekonomija postaje zaštićenija u odnosu na izazove globalnih kretanja. Oproštaj od kune, prilika je za rast uz euro. K tome, ovih je dana stigla i vijest iz Amerike o potpisu Konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja…

Oproštaj od kune, hrvatske službene valute, i prelazak na euro, službenu valutu 19 od 27 zemalja članica Europske unije koje nazivamo europodručjem ili eurozonom, snažno obilježava ovogodišnji Božić u Lijepoj Našoj, stvarajući nadu da će u dolazećoj 2023. život naših građana u domovini i iseljeništvu biti bolji. Hrvatska s prvim danom nove godine postaje članica europodručja i schengenskoga prostora, drugim riječima ulazi u klub najbogatijih europskih zemalja i otvara se golemom prostoru 26 država koje zajedno obuhvaćaju 4.312.099 četvornih kilometara Staroga kontinenta bez unutarnjih graničnih kontrola. Na vašim i našim mobilnim uređajima dragi prijatelji Hrvatske matice iseljenika, dok božićne blagdane provodite u domovini, ovih dana osvanut će interaktivna karta bankomata na kojoj ćete pronaći najbliži bankomat gdje možete podići eure, najavio je direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.

Većina naših ljudi već je nabavila početni paket eurokovanica, koji sadrži 33 kovanice u svim apoenima. Izgledaju vrlo efektno, a na nacionalnoj strani eurokovanica u skladu s hrvatskom novčarskom tradicijom i prema izboru hrvatskih građana svoje mjesto imaju: geografska karta Republike Hrvatske na apoenu od dva eura, stilizirani motiv životinje kune nalazi se na apoenu od jednog eura, portret izumitelja iz Like koji je rasvijetlio čovječanstvo Nikole Tesle krasi apoen od 50, 20 i 10 centi dok su slova HR ispisana na glagoljici otisnuta na apoenu od pet, dva i jednog centa. Spomenuti motivi na našim eurokovanicama imaju u pozadini prepoznatljivu hrvatsku povijesnu šahovnicu, odnosno srebrne i bijele kvadrate. U pravnom smislu, odluku o euru Hrvatska je donijela prije 10 godina potpisivanjem Ugovora o pristupanju Europskoj uniji, prema viziji utemeljitelja hrvatske države dr. sc. Franje Tuđmana.

Struktura visokoeuriziranoga hrvatskoga gospodarstva, koje još uvijek ovisi o turizmu koji čini 20 posto bruto domaćeg proizvoda, te činjenica da su Hrvati uz velike iseljeničke doznake iz inozemstva – nakon što su zamijenili njemačke marke eurom – nastavili desetljećima štedjeti u devizi (a ne u vlastitoj kuni), stvarala je u političkoj areni poratne tranzicije Republike Hrvatske potporu vodećih političkih stranaka i gospodarskih čimbenika za ulazak RH u europodručje. Vijeće Europske unije konačno je 12. srpnja 2022. donijelo odluku o primitku RH u eurozonu te je određen fiksni tečaj konverzije na 7,534 kuna za jedan euro, dok je odluka o Schengenu potvrđena na ministarskome Vijeću u Bruxellesu 8. prosinca 2022.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić novinarima je rekao kako su osiguravanje opskrbe gotovinom eura i nesmetan platni promet u zemlji bitni segmenti uvođenja eura. Zamjena gotovog novca vrlo je važan događaj za svaku državu i njezin monetarni sustav. Još ljetos u Hrvatskoj kovnici novca u Svetoj Nedelji počela je proizvodnja hrvatskih eurokovanica, a planirano je da se do Božića otkuje oko 420 milijuna eurokovanica, potvrđuje guverner Vujčić.

Hrvatska ulazi u krug samo petnaestak zemalja koje su istodobno u NATO-u, EU, Schengenu i europodručju i stječe sve moguće referencije kredibiliteta za ulagače, financijske institucije, financijska tržišta i općenito za percepciju zemlje i njezin rast, poručuje predsjednik Vlade Andrej Plenković, dodavši kako je to za 30 godina Lijepe Naše golemo postignuće svih naših građana i političkih elita. Vlada RH, prema premijerovu mišljenju, ostvaruje ciljeve uz socijalnu koheziju hrvatskog društva, uključujući niz mjera kojima potiče očuvanje radnih mjesta i privlači povratak iseljenika u RH.

Postajući dio najuže jezgre i najrazvijenijeg dijela EU-a, bonus nam je istodobni ulazak u schengenski prostor od 1. siječnja 2023. što se tiče graničnih prijelaza, dok primjena slobode kretanja u zračnim lukama stupa na snagu 26. ožujka 2023.

„Nakon ulaska u europodručje i Schengen, Hrvatska će se moći bolje nositi s dolazećim krizama, i građani i poduzeća bit će zaštićeniji u svakom pogledu“, mišljenje je i glavnog analitičara Hrvatske gospodarske komore Gorana Šaravanje, pod čijim vodstvom je komora upravo lansirala HGK Puls, novi proizvod u vidu internetskog ažurnog preglednika analiza i kretanja trendova u hrvatskom i svjetskom gospodarstvu. Lansirani HGK Puls omogućit će gospodarstvenicima pregled očekivanja u širem kontekstu. Četvrtina hrvatskoga izvoza odnosi se na zemlje koje nisu članice EU-a pa ekspert Šaravanja (rođen i školovan u iseljeničkoj obitelji u Australiji) najavljuje da će posebnu pozornost dati događajima na drugim tržištima, uključujući i Kinu. „Kinu se kod nas u RH zapravo malo prati, a iznimno je važna zbog Njemačke, kojoj je to najvažnije izvozno tržište, no sve što je vezano uz Njemačku izravno utječe i na gospodarstvo EU-a i Hrvatske, kojoj je Njemačka jedan od glavnih vanjskotrgovinskih partnera”, tumači Šaravanja zbog čega će njihove analize obuhvatiti i vijesti iz Azije. Kontekst članstva u Schengenu i europodručju, smatraju iz Hrvatske gospodarske komore, nosi sa sobom niže kamate, povećava konkurentnost te diže i politički i ekonomski rejting zemlje. Makroekonomska kretanja u vrijeme opće financijske neizvjesnosti važna su i građanima koji sve više razmatraju odluke koje se odnose na štednju i pametna ulaganja, poručuje glavni analitičar HGK Šaravanja.

Uz ohrabrujuće povijesne uspjehe u europskoj obitelji naroda, potvrđene dvjema odlukama u Bruxellesu, koje Hrvatsku na isti dan 1. siječnja 2023. uvode u eurozonu i Schengen, naše je građane ovoga prosinca obradovala još jedna važna vijest, ovoga puta iz Amerike – gdje živi gotovo dvomilijunska hrvatska iseljenička zajednica u četvrtom i petom naraštaju. Name, u Washingtonu je 7. prosinca potpisana Konvencija iliti ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. S hrvatske strane Konvenciju je potpisao dr. sc. Marko Primorac, ministar financija RH, a s američke Jose W. Fernandez, podtajnik za gospodarski rast, energiju i okoliš u US Department of State. Potpisana Konvencija donosi brojne pogodnosti pri oporezivanju svih vrsta dohotka i dobiti. Potpisivanje Konvencije još je jedan u nizu pozitivnih koraka u međusobnim odnosima Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, nakon odluke o ukidanju viza za hrvatske građane, koje će doprinijeti jačanju bilateralnih veza te intenziviranju buduće svekolike suradnje, prvenstveno trgovinske razmjene, novih investicija, ali i prijeko potrebnog prijenosa znanja.

Fenix-magazin/MMD/Vesna Kukavica

Povezano

Navijači iz Stuttgarta/ Foto: Fenix (Ana Miskić)
(FOTO) UOČI VEČERAŠNJE UTAKMICE U BERLINU: Hrvati iz Stuttgarta poslali podršku Vatrenima
Luka Modrić i Mateo Kovačić (ILUSTRACIJA) / Foto: Hina
NJEMAČKI KICKER: Berlin je prilika za malu osvetu Luke Modrića Španjolcima
MOGLO BI DOĆI DO KAOSA: Pogođeno 175.000 ljudi, njemački turistički div otkazao sva putovanja s datumom polaska od subote, 6. srpnja 2024
TEŠKA PROMETNA NESREĆA: Poginuo 14-godišnji biciklist
U HRVATSKOJ IMA SEDAM KAZNENIH USTANOVA: Evo što zatvorenici najčešće čitaju i u kojem zatvoru najviše čitaju
NK Croatia Zurich / Foto: Fenix (Ivan Barišić)
ZÜRICH: Nemoć Croatije ZH protiv Affoltena a/A