Stanovnici Njemačke će se u 2024. godini suočiti sa godinom punom rasprava i mogućih novih pravila. Sadašnja visoka inflacija ostavila je dubok trag na realnim plaćama zaposlenika, a istodobno se u nekoliko sektora traži skraćivanje radnog vremena.
Sindikati su spremni ponovno pregovarati o radnim uvjetima za gotovo 12 milijuna zaposlenika, prema WSI organizaciji kolektivnog pregovaranja Zaklade Hans Boeckler, javlja Njemačka tiskovna agencija (dpa).
Primat je ove godine građevinarstvo, privremeni poslovi, te najesen metalna i elektroindustrija, koje same zapošljavaju 3,6 milijuna.
Osim toga, tu je i cijeli niz kolektivnih ugovora koji su iz 2023. godine odgođeni u novu godinu. To uključuje i pregovore o maloprodaji i veleprodaji, koji su više puta dovodili do štrajkova upozorenja uoči Božića.
Sindikat strojovođa GDL također nije postigao svoj cilj unatoč nekoliko štrajkova upozorenja, ali je već zacrtao smjer za daljnje industrijske akcije putem glasovanja o štrajku, koji bi mogao započeti 8. siječnja.
Šefu GDL-a Clausu Weselskyu, u vjerojatno posljednjem sporu oko kolektivnog ugovora, prvenstveno je stalo do tjednog radnog vremena u smjenskom radu, koje bi trebalo smanjiti s 38 na 35 sati, što je željeznica dosad striktno odbijala s obzirom na nedostatak kvalificiranih radnika.
Kod konkurenta Njemačke željeznice Netinera (uključujući Metronome, ODEG, Vlexx), GDL je dalje ispred: tamo će početkom 2025. započeti postupno uvođenje 35-satnog radnog tjedna.
U industriji željeza i čelika, partneri u kolektivnom pregovaranju su kratkoročno stvorili mogućnosti za kraće tjedno radno vrijeme. Pozadina je nadolazeće ekološko restrukturiranje energetski intenzivne industrije koje će, prema procjenama sindikata, sredinom desetljeća dovesti do znatno manjeg opterećenja. Skraćivanje radnog vremena u čeličani ima za cilj zadržati kvalificirane radnike u tvrtki. Neće biti pune naknade plaće koja je prethodno tražena.
Za druge ključne industrijske sektore kao što su automobili ili strojarstvo, zahtjev za 32-satnim tjednom još uvijek je stvar budućnosti. Ali nova predsjednica IG Metalla, Christiane Benner, “kratko puno radno vrijeme” vidi kao ideal kojemu treba težiti, a s kojim bi mnoge žene onda lakše mogle izaći na kraj. Formula “novac ili slobodno vrijeme” već je dio nekih kolektivnih ugovora, koje je Verdi, između ostalih, stavio na dnevni red za zemaljsko osoblje Lufthanse za 2024. godinu.
Uz radno vrijeme traže se i značajno veće plaće kako bi se polako nadoknadili realni gubici plaća iz prethodnih godina. Bundesbank je već registrirala značajno veće kolektivne ugovore nego inače u 2023., ali na njih su uvelike utjecale neoporezive isplate naknade za inflaciju. No i bez tog instrumenta dogovorena su veća stalna povećanja plaća nego prije visoke inflacije, navodi se u mjesečnom izvješću za studeni. Međutim, s 3,0 posto, ovo povećanje u ljetnom kvartalu bilo je samo pola postotnog boda više nego u proljeće.
Unatoč relativno visokim ugovorima o plaćama s prosječnim nominalnim povećanjem od 5,6 posto, mnogi zaposlenici ostali su ispod općeg povećanja cijena u 2023. godini. Tek kad su se uzele u obzir pojedinačne porezne i carinske prednosti visokih jednokratnih plaćanja, inflacija je u većini slučajeva premašena, objašnjava voditelj arhive tarifa WSI, Thorsten Schulten. Potreba za sustizanjem je ogromna: nakon tri godine realnog pada plaća, kupovna moć trenutno je na razini 2016. godine.
Fenix-magazin/MD/dpa
