„Godina dana pandemije u Austriji“, bila je središnja tema konferencije za novinare u sjedištu austrijske vlade u Beču koju je u petak održao ministar zdravlja Rudolf Anschober potpomognut poznatim austrijskim medicinskim i zdravstvenim stručnjacima.
„Godina koju nikada nećemo zaboraviti“, istakao je Anschober dodavši:
„Protekla je godina bila veliki izazov za sve. Perspektivu nam je sada dalo cjepivo“. Ustvrdio je kako vjerojatno „posljednjih desetljeća nije bilo događaja koji je tako jako promijenio naš život“.
Potom je iznio podatke jednogodišnje korona bilance u Austriji: 25. veljače 2020. prvi slučaj korone u Innsbrucku, 12. 03. prvi Covid-19 smrtni slučaj i potom 16. 03. prvi lockdown, nakon kojega je pet, šest mjeseci bio „koliko toliko normalan život“.
Potom je uslijedio drugi lockdown, rekao je Anschober, a trenutačno smo u trećem u kojem je vidna stabilizacija stanja.
„Trenutačno imamo 1.818 novozaraženih i 36 umrlih u proteklih 24 sata. U proteklih 12 mjeseci u Austriji je od koronavirusa oboljelo 439.000 ljudi“, rekao je ministar zdravlja. Posebno je ponosan bio na rezultate testiranja: „Mi smo u međunarodnim razmjerima jedna od top-zemalja u Europi kada se radi o broju testiranih“, ustvrdio je potkrijepivši to brojkama:
„Prije godinu dana imalo smo prosječno dnevno dvije do tri tisuće testiranih, a sada ih je 200 do 250 tisuća“.
Ono što posebno zabrinjava austrijskog ministra zdravlja, kao i mnoge u Europi i svijetu su mutacije koronavirusa. U Austriji prilično raširena britanska varijanta koja je prema Anschoberovim riječima 30 do 40 posto zaraznija od izvornog koronavirusa, te južnoafrička u Tirolu.
„Upravo slijedeći tjedni do Uskrsa su odlučujući i stoga bi trebali biti konzekventni“, poručio je Anschober. Napomenuo je kako će Austrija nakon Uskrsa imati već preko milijun cijepljenih i veliki dio procijepljenih osoba iz rizičnih skupina.
„To bi nam trebalo donijeti znatno olakšanje“, dodao je, najavivši vladin Plan za razdoblje nakon Uskrsa od pet točaka. Prva od njih je da sve PCR testove se mora provjeravati na mutacije, druga da svuda treba nositi FFP2 maske, treća se odnosi na daljnje intenziviranje testiranja, četvrta na ubrzanje i veću preciznost kod otkrivanja i izoliranja kontakata zaraženih osoba, a peta na provedbu strategije cijepljenja u zemlji.
„Ovaj vikend imat ćemo 500.000 cijepljenih osoba, od čega je njih 200.000 već dobilo drugu dozu cjepiva i imaju punu zaštitu“, istakao je Anschober dodavši:
„Ono što je također jasno je da virus nakon cijepljenja neće nestati. Stoga moramo pronaći strategiju za život s virusom i nakon cijepljenja, koja je upravo u izradi“.
Vezano uz tu konstataciju Anschober je rekao kako se mora razmisliti kako i druga važna područja društvenog života poput gospodarstva, kulture i sporta postupno vratiti iz kriznog u normalni modus, uz obvezni negativni korona test, kao što je to sada pri odlasku frizeru i pružanju drugih usluga s uskim kontaktom s korisnicima.
Ono na što je na Pressici upozorio medicinski stručnjak iz Innsbrucka prof. dr. Günter Weiss je kako „nažalost još uvijek u ruci nemamo stvarno učinkoviti lijek protiv koronavirusa“. Voditeljica virologije na bečkom Medicinskom sveučilištu Elisabeth Puchhemmer-Stöckl je uputila pregršt pohvala svim znanstvenicima i istraživačima u svijetu koji su izuzetno brzo razvili cjepivo protiv koronavirusa, u što, kako je istakla, „ prije godinu dana ni sama nije vjerovala.“
Znanstvenik za simulaciju događaja Niki Popper je rekao kako je činjenica da se trenutačno u Austriji bilježi porast broja novozaraženih. Pritom, prema njegovom mišljenju je loša vijest da je reprodukcijski parametar iznad jedan (trenutačno je 114), a pozitivna da se trenutačno 1,3 do 1,5 milijuna Austrijanaca ne može zaraziti koronavirusom jer su ili preboljeli zarazu ili su već cijepljeni.
Psihijatar i neurolog Michael Musalek je rekao kako je „virološka kriza nedjeljivo povezana s psiho-socijalnom krizom“.
„Što kriza dulje traje to je stanje teže podnošljivo za ljude“, poručio je. Napomenuo je kako ljudi „akutna opterećenja još nekako izdrže, ali su posve slabi kod dugoročnih“. Upozorio je i na veliki broj mladih osoba s psiho-socijalnim problemima prouzročenim koronakrizom, kojima treba pomoći, jer kriza još uvijek ne posustaje.
Fenix-magazin/IM/Snježana Herek
