Klimatski kriminal, koji je povezan i s klimatskim promjenama, posljednjih je godina postao ne samo unosan posao već i globalna prijetnja svjetskoj sigurnosti, piše u subotu Večernji list.
Prema navodima Europola, to je specifična vrsta kriminala, jer se za razliku od trgovine drogom, oružjem ili ljudima velikim dijelom odvija legalnim putem zato što u njemu sudjeluju stručnjaci raznih profila. Što je i logično jer je za krijumčarenje zaštićenih životinja ili biljki potrebno stručno znanje, kakvo nije potrebno za krijumčarenje droge ili oružja.
Usporedbe radi, Europol u svojim godišnjim procjenama prijetnji od organiziranog kriminala navodi da se na trgovini drogom godišnje zarađuje oko 40 milijardi eura.
Zarade na klimatskom kriminalu znatno su veće, a još 2016. Europol je procijenio da je ekonomska šteta u globalnim razmjerima zbog takve vrste kriminala između 78 i 218 milijardi eura godišnje.
I ta šteta svake godine raste, ugrožavajući svjetske nacionalne ekonomije, a 2019. Svjetska je banka procijenila da će ekonomske štete od krijumčarenja zaštićenih vrsta, ilegalnog ribarenja, bespravne sječe i tome slično uskoro iznositi i dva bilijuna dolara godišnje.
Zanimljivo je da je Europol u godišnjem izvješću koje se bavi ovom problematikom kao poseban sigurnosni problem u budućnosti istaknuo i obnovljive izvore energije. Navode da je to područje u kojem se miješaju investicije privatnog i državnog sektora, što privlači mnoge koji love u mutnom.
U Hrvatskoj je takav primjer afera Vjetroelektrane, u kojoj su privatni investitori podmićivali državne službenike kako bi dobili potrebne dozvole, čak i kad nisu ispunjavali uvjete za pokretanje posla. No kako su to investicije koje se mjere u desecima milijuna eura, podmićivanje je za investitore “prihvatljiv” način poslovanja.
S druge strane, kada se govori o strukturi klimatskog kriminala, iz Europola skreću pozornost i na to da je u velikom dijelu riječ o oportunističkom kriminalu u koji se upletu vlasnici legalnih poslova, poglavito ako se bave trgovinom životinjama, jer im je to način da povećaju svoje prihode.
Svakako je zanimljiv, a vjerojatno i pomalo neočekivan podatak da je EU glavno središte krijumčarenja zaštićenih biljnih ili životinjskih vrsta, jer se one iz EU krijumčare dijelom svijeta. Krijumčarenje zaštićenih vrsta za sobom povlači i druge vrste kriminala, ponajprije krivotvorenje raznih dokumenata, ali i mito, piše novinarka Večernjeg lista Ivana Jakelić.
Fenix-magazin/IK/Hina
