Glasnogovornik Vlade RH Marko Milić opovrgnuo je tvrdnje da je Vlada ili premijer pozvali bošnjačkog člana BiH Predsjedništva Šefika Džaferovića da sudjeluje u Koloni sjećanja u Vukovaru, što je izazvalo oštra reagiranja bh. Hrvata, a napose Udruge hrvatskih logoraša iz BH koji su Džaferovića nazvali licemjerom budući negira zločine nad Hrvatima u BiH.
“Ni premijer ni bilo tko iz Vlade nije pozvao gospodina Džaferovića na 30. obljetnicu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara. Svatko je mogao doći u Vukovar i u Kolonu sjećanja te izraziti poštovanje žrtvama. Lažne optužbe koje šire pojedini mediji u BiH i pojedinci po društvenim mrežama da je “hrvatska Vlada dovela Džaferovića u Vukovar” sramotna su manipulacija i potpuna neistina. Očito je da su takve laži plasirane u nečijem političkom interesu, a akteri koji to rade nisu izgleda svjesni da takvim postupanjem bespotrebno zasjenjuju Dan kada iskazujemo pijetet i poštovanje Gradu heroju, hrvatskim braniteljima i svim žrtvama Domovinskog rata”, rekao je Milić za Vecernji.ba
Šefik Džaferović je u Vukovaru u četvrtak izrazio pijetet prema žrtvama, te istaknuo kako su barbarski masovni zločini srpske strane započeli u Vukovaru te kulminirali genocidom u Srebrenici. Večer ranije povodom obilježavanja osnivanja 4. Korpusa Armije BiH u Jablanici kazao kako iza te vojske nisu ostale grobnice ni logori. “Tamo gdje je bila legalna vlast i Armija BiH poštovana su ljudska prava svih ljudi, očuvani su svi kulturno-povijesni, vjerski objekti i spomenici. Iza Armije BiH nisu ostale masovne grobnice i logori”, rekao je Džaferović.
Samo stotinjak metara od mjesta ceremonije u Jablanici tijekom rata za Hrvate u BiH postojao je logor Muzej narodne revolucije u kojemu je bilo zatočeno oko 600 Hrvata, za što postoje i dvije presude Suda BiH.
Hrvatski logoraši iz BiH naveli su kako je odlaskom u Vukovar, bošnjački član BiH Predsjedništva ‘uprljao ovo i za nas Hrvate iz BiH sveto mjesto’. Udruga hrvatskih logoraša u BiH ističe kako je bošnjačka Armijom BiH za vrijeme rata uspostavila 331 logor i zatočenički centar za Hrvate na području Bosne i Hercegovine. Kroz te logore prošlo je 14.500 Hrvata. Hrvati su u njima zlostavljani na iznimno okrutan način, naveli su. Posebno su istaknuli žrtvu Bugojna, srednjobosanskog gradića u kojemu su proljetos ukopani posmrtni ostaci četiri Hrvata, iz skupine od 21 najvišeg političkog i vojnog dužnosnika, koji su najprije bili zatočeni u logore, a zatim ubijeni na lokaciji izvan grada.
Fenix-magazin/SIM/Zoran Krešić – Vecernji.ba
