General Slobodan Praljak preminuo u bolnici u Den Haagu nakon što je popio otrov u sudnici

Bivši načelnik Glavnog stožera HVO-a general Slobodan Praljak umro je u bolnici u Haagu nakon što je u haaškoj sudnici popio otrov pošto mu je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) potvrdio kaznu od 20 godina zatvora za ratne zločine, potvrdio je Hini izvor blizak Praljku.

Istu informaciju, ali kao neslužbenu vijest, prethodno je prenijela Hrvatska televizija i Nova TV.

U izravnom javljanju iz Den Haaga HTV-ov dopisnik Branimir Farkaš također je potvrdio informaciju o smrti generala Praljka.

General Praljak ispija otrovSud je čekao s objavom informacije jer je prvo morao obavijestiti njegovu suprugu, rekao je Farkaš dodajući kako u Mostaru vjerojatno više znaju o obavijesti njegovoj supruzi, koja je bolesna i kojoj je general Praljak rekao da ne dolazi na čitanje presude.

Prije toga mediji su prenijeli inforamaciju kako medicinsko osoblje ukazuje pomoć generalu Praljku te kako je on živ. Istu informaciju su bili prenijeli i njemački mediji.

Nakon što je Žalbeno vijeće Haaškog suda prethodno potvrdilo ranije izrečene kazne Jadranku Prliću, Bruni Stojiću i Slobodanu Praljku,  unastavku izricanja potvrđene su kazne i Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću tako da je hrvatska šestorka dobila ukupno 111 godina zatvora.
Generala Slobodana Praljka hrvatski narod će pamtiti kao časnog i korektnog čovjeka iznimna obrazovanja te po njegovim zadnjim riječima izrečenim u haaškoj sudnici: Slobodan Praljak nije ratni zločinac. S prijezirom odbacujem vašu presudu!
Iz životopisa generala Slobodana Praljka

Pokojni general-pukovnik Hrvatske vojske Slobodan Praljak rođen je 2. siječnja 1945. u Čapljini, Bosna i Hercegovina. Gimnaziju je pohađao u Širokom Brijegu a studirao u Zagrebu gdje je završio tri fakllteta.

Elektrotehniku je diplomirao 1970., filozofiju i sociologiju 1971. a slijedeće godine završio je i Akademiju za kazalište i film. Radio je najprije kao kazališni i televizijski redatelj.

Početkom devedesetih postaje tajnik Hrvatske demokratske stranke (HDS) iz koje se u proljeće 1991. ispisao. Kao dragovoljac 03. rujna 1991. odlazi u Sunju gdje kasnije postaje zapovjednikom obrane tog mjesta nedaleko Siska. Od 24. srpnja do 8. studenoga 1993. bio je zapovjednik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Iz tog razdoblja datira vijest da je u Prozoru stao na tenk i rekao vojnicima da krenu za njim prema Uskoplju nakon što su crte obrane počele popuštati.

Pripisuje mu se odgovornost za rušenje Starog mosta u Mostaru, iako je dan ranije smijenjen s dužnosti zapovjednika HVO-a. Praljak je tvrdio kako je most srušen aktiviranjem eksploziva postavljenog na lijevoj obali Neretve na kojoj je bila Armija BiH.

Fenix-magazin/SIM/Hina

 

Pogledajte drugo

UBOJSTVO

OBITELJSKA DRAMA U NJEMAČKOJ: Ubijena majka i sin (4), nestala 11-godišnja djevojčica

U gradu Bispingenu ( Donja Saska) s 6.000 stanovnika (oko 15 kilometara sjeveroistočno od Soltaua) …