Odlazak u kupovinu gotovo je jednako nepopularan među Nijemcima kao i čišćenje. To dokazuje istraživanje Instituta Gottlieb Duttweiler (GDI).
Reprezentativno istraživanje na više od 1.000 njemačkih građana pokazuje da je shopping jedna od najmanje popularnih aktivnosti u slobodno vrijeme među Nijemcima. Jedna od tri osobe radije ne bi više provodila vrijeme u kupovini.
Ali što Nijemce odbija od kupovine? Zašto trgovine ostaju prazne?
Pandemija koronavirusa svakako je doprinijela da se mnoge tvrtke nađu u teškoj situaciji. Na raspoloženje građana za kupovinu utjecao je i „lockdown“ tijekom pandemije.
Oliver Büttner, profesor poslovne psihologije na Sveučilištu Duisburg-Essen, kaže: Pandemija je istrgnula ljude iz njihovih uobičajenih navika kupovanja. Mnogi su tijekom karantene prvi put pokušali kupovati putem interneta. Shvatili su da kupovina sa svog kauča može biti praktičnija i brža.
Visoka inflacija od početka ruskog agresorskog rata na Ukrajinu također je dodatno prigušila želju za kupovinom. Prema podatcima Saveznog zavoda za statistiku, cijene su u 2023. u prosjeku porasle za 7,3 posto, a inflacija hrane iznosila je čak 12,4 posto.
Brojke instituta za istraživanje tržišta GfK pokazuju da je sklonost Nijemaca kupovini trajno pala.
Ono što će trgovce iznenaditi puno više od otkrića iz korona razdoblja središnji je rezultat istraživanja Instituta Gottlieb Duttweiler. Ispitanici su rekli da ne uživaju u kupovini. I nije im bitna.
Iznenađujuće je otkriće da je za mnoge ljude kupovina čak manje popularna od kupovine osnovnih namirnica – i jednako je dosadna kao i kućanski poslovi. Putovanje na posao još je manje popularno.
Kupovina se doživljava kao prekomplicirana
Najvažniji faktor u ovim izjavama ispitanika je nedostatak vremena. Više od polovice ispitanih izjavilo je da se vremenski stres povećao. Zato se radije fokusiraju na smislene i opuštajuće aktivnosti kao što su provođenje vremena s obitelji i prijateljima, slušanje glazbe ili gledanje filmova.
Osim skučenog proračuna zbog visoke inflacije, kupovina se doživljava kao previše komplicirana i dugotrajna. Jer samo 16 posto ispitanih svako malo prošeće ulicama u kojima su trgovine. Ono što zadovoljava potrebe kupaca su ponude koje štede vrijeme. To uključuje uslugu koja kupcima omogućuje jednostavno preuzimanje unaprijed naručene robe ili trgovine bez blagajne u kojima nitko ne mora čekati u redu za blagajnu.
Dobra trećina ispitanih žali se da je iskustvo kupnje dosadno i da trgovine nude malo toga što ih može iznenaditi i oduševiti.
Poslovni psiholog Büttner stoga preporučuje da se trgovci usredotoče na svoje snage. – Stacionarna maloprodaja nudi kupcima višeosjetnu stimulaciju kroz dodir, miris i otkrivanje, kaže on.
Rezultati aktualne studije pokazuju da je krajnje vrijeme da trgovci na malo poduzmu protumjere novim konceptima – pogotovo jer će se problemi vjerojatno pogoršati. Trend pokazuje da potrošači žele dodatno skratiti vrijeme kupnje.
Pogled na Švicarsku potvrđuje razvoj. Prema podacima švicarskog Saveznog ureda za statistiku, tamošnji su potrošači 2007. u prosjeku proveli 140 minuta tjedno u kupovini. Prošle godine to je bilo samo 115 minuta. Prema istraživanju GDI, Nijemci u prosjeku provode 117 minuta tjedno u kupovini i kupnji.
Nije da ljudi ne žele ići u središte grada.
Eva Stüber iz instituta za istraživanje maloprodaje IFH kaže: – Nije slučaj da ljudi ne žele ići u centar grada. Ali tamo jednostavno ne mogu pronaći ono što žele. Kako biste središte grada ponovno učinili privlačnim za kupovinu, potrebna vam je prava kombinacija zabave, sastajališta, restorana i uzbudljivih maloprodajnih koncepata.
Pitanje održivosti također postaje sve snažniji ubojica potrošača. Mnogi potrošači dulje koriste proizvode, popravljaju kvarove i kupuju manje kako bi zaštitili okoliš.
U središtu gradova često nedostaje sadržaja za mlade ljude
Neki trgovci već su se prilagodili ovom trendu. Na primjer, trgovački lanac Globetrotter u svojim je trgovinama otvorio radionice za popravke. Također postoji sve više platformi poput Refurbed ili Rebuy na kojima se nude obnovljeni rabljeni proizvodi.
Ono što bi također trebalo alarmirati trgovce jest da su posebno mladi ljudi – kupci sutrašnjice – malo zainteresirani za kupovinu. Dobna skupina do 24 godine provodi tek nešto više od upola manje vremena u kupovini od starije generacije.
– Posebno za mlađe ljude, druge zabavne i slobodne aktivnosti, uključujući Netflix i slične, vjerojatnije će se natjecati s kupovnim veseljem nego internetskom maloprodajom, kaže stručnjak za maloprodaju Stüber.
Negativan utjecaj je to što u gradskim središtima često nedostaje mjesta za mlade ljude gdje bi se mogli sastati sa svojim prijateljima. Jer, kako Stüber naglašava, usluge strujanja poput Netflixa ne mogu ponuditi osobni susret. Malo se koncepata trgovina time bavi tako dosljedno kao prodavač tenisica Snipes, koji se razvio u klub mladih.
Aktualna GDI studija daje mnoge odgovore zašto pada poslovna prodaja u gradskim središtima i zatvaraju se specijalizirane trgovine. To je silazna spirala. Zatvorene trgovine dodatno smanjuju atraktivnost gradskih središta, kupci se klone središta grada, a sve više maloprodajnih objekata odustaje.
– Ako se raznolikost u gradskim središtima smanji zbog slobodnih radnih mjesta, kupovina postaje manje privlačna. Čak i oni koji još uživaju u šetnji trgovačkim ulicama neizbježno će postati online kupci i kupovati samo ono što im je prijeko potrebno. Hitno su potrebni novi koncepti koji će kupovinu ponovno učiniti ugodnijom, kaže poslovni psiholog Büttner.
Fenix-magazin/MD
