Search
Close this search box.
Search

RAZGOVOR Gastarbeiter koji voli slobodu i istinu

trumbetasRazgovor sa Dragom Trumbetašom, likovnim umjetnikom i piscem koji je očima stranca prikazao život u Frankfurtu od šezdesetih do osamdesetih godina 20. stoljeća.

Njegove grafike su autentični zapisi o životu stranih radnika od kraja šezdesetih do konca osamdesetih godina prošlog stoljeća u Njemačkoj. Iako je po zanimanju bio slovoslagar, on je najbolji hrvatski kroničar i kritičar koji je crtežom opisao svoj, ali i živote ostalih gostujućih radnika u Frankfurtu na Majni.

Riječ je o Dragi Trumbetašu, hrvatskom likovnom umjetniku koji je u Frankfurtu radio najrazličitije, pa čak i one najteže, fizičke poslove. Nakon ilegalnog bijega iz Jugoslavije, borio se za opstanak sebe i svoje obitelji. Radio je sve i svašta. Istodobno je gradio svoj stvaralački, prije svega likovni opus, koji je danas izuzetno cjenjen u Njemačkoj i Hrvatskoj. Dio tog opusa može se, sve do jeseni ove godine, razgledati u Historische Museumu Frankfurt. Prigodom postavljanja izložbe, koja nosi naziv Drago Trumbetaš: Gastarbeiter in Frankfurt, razgovaral smo sa 75- godišnjim umjetnikom koji danas živi na relaciji Frankfurt-Zagreb- Frankfurt.

– Nisam se za stalno preselio u Hrvatsku. Sigurniji sam ovdje zbog mirovine i zdravstvenog osiguranja, otkriva nam Trumbetaš koji kaže da i danas uzme olovku i većinu toga bilježi na papir. Unatoč lijepim godinama, Trumbetaš nije izgubio ništa od svog sjećanja na godine koje su mu promjenile život. Zadržao je i isti temperament, koji je pokazao odbijajući jednog njemačkog novinara da ga slika sa beogradskom Politikom u rukama. Naime, primjerak tog lista nalazio se na stolu njegove radne, ujedno i spavaće sobe, veličine svega 12 kvadratnih metara, koja je kao izložbeni eksponat prikazana na izložbi sa svim svojim sadržajem.

– Kojeg bi smisla imala ta slika sa Politikom, pitao ga je Trumbetaš nastavljajući: Kao što na stolu vidite, ja sam tada čitao i sve druge novine. Zbog informiranosti sam kupovao i srpske novine pisane ćirilicom. Ćirilicu sam kao i mnogi drugi Hrvati moje generacije morao učiti u Jugoslaviji, iako to nije naše hrvatsko pismo. Danas je više ne kupujem i ne vidim razloga da me slikate sa Politikom u rukama, odgovorio mu je Trumbetaš.

Rekli bismo da je to bila tipična reakcija za čovjeka koji je zbog politike osjetio komunističke progone u bivšoj Jugoslaviji i zatvorski život u Zagrebu i Novoj Gradišci. Za njegovo puštanje iz zatvora zauzimali su se i poznati njemački političari Willy Brandt, Hans- Dietrich Genscher i brojni drugi.

– Progonjen sam i zatvaran u komunizmu, iako za to nije bilo nikakvih razloga, rekao nam je umjetnik koji je početkom 80-ih, u bivšoj Jugoslaviji, bio zatvaran zbog čitanja hrvatskih emigrantskih časopisa i, kako se tada tumačilo, “širenja neprijateljske propagande”.

No, ni onda njegov nesalomljivi umjetnički duh, koji je težio za slobodom i istinom, nije mirovao. Sudbinu zatvorenika također je obradio u j e d – nom svom crtačkom ciklusu. Najplodnije razdoblje njegova rada su sedamdesete i osamdesete godine.

Gastarbajterski opus svjedoči njegovu moć opservacije i sposobnost krajnje plastičnog prikaza stvarnosti.

– Prikazivao sam stvari onakvima kakve su bile, ili možda bolje, onakvima kakvima sam ih sam vidio. Može se reći da su neki crteži dijelom i politički, govorio je dok smo razgledali grafike sa prikazima njegovih likova na poslu i kolodvorima, u trenucima dokolice i samoće, pri pijankama i u bordelima…

– Nijemcima se nije sviđala moja kritika realnosti. Nisu prihvaćali ni moj prikaz njihova viđenja gastarbeitera, jer sam ja prvi od stranaca u Njemačkoj počeo počeo pisati o tom problemu. Pojam gastarbeiter su kasnije nastojali zamjeniti riječju gostujući radnici, …. Ali ja s a m , kao i kod naziva ove izložbe, ustrajao na pojmu gastarbeiter. Tako su nas tada zvali. Ja sam to i bio. To je realnost, kazao je pedantni i nadasve istinoljubivi slikar i pisac.

Na naše pitanje da usporedi tadašnji i današnji života stranih radnika u Frankfurtu odgovara: – Razdoblje kraja šezdesetih, sedamdesetih pa i osamdesetih godina ne može se nikako usporediti sa današnjim životom. Život je otišao dalje. Danas je nepojmljivo da je netko mogao živjeti životom moje generacije gastarbeitera.

Ivan Matić

 

Povezano

VIŠE OD 20 OZLIJEĐENIH: Putnički autobus u kojem su bili učenici u Njemačkoj sletio s autoceste i prevrnuo se na bok
KOBNA POGREŠKA: Liječnici izveli abortus pogrešnoj trudnici
ZDRAVSTVENI STRUČNJACI: Afrička prašina je otrovna i štetna za zdravlje  
Gašenje požara nakon terorističkog napada u Moskvi (ILUSTRACIJA) / Foto: Anadolu
GOTOVO “500 ISLAMISTIČKIH PRIJETNJI”: Njemačke obavještajne službe uočavaju povećanu opasnost od mladih džihadista
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković sudjelovao je na Veliki Četvrtak u procesiji Za križen u Svirču, na otoku Hvaru / Foto: Hina
PLENKOVIĆ U NOĆNOJ PROCESIJI „ZA KRIŽEN“ NA HVARU: „Uvijek je zadovoljstvo doći na početku trodnevlja i pripremiti se za Uskrs“  
Križ na Karlovu mostu u Pragu (ILUSTRACIJA) / Foto: Fenix (SIM)
NE ZABORAVITE: Danas, na Veliki petak, Crkva propisuje strogi post i nemrs. Znate li razliku između posta i nemrsa?