S novim spoznajama oko događanja iz Silvestarske noći u Njemačkoj, kada je stotinjak žena seksualno napastvovano a nekoliko njih i slilovano, sve se više razbuktavaju rasprave o poimanju žene u muslimanskom i zapadnoeuropskom društvu.
Pritom svi ističu kako granici tolerancije u Njemačkoj mora biti jasno pokazana svima onima čije vjersko i drugo poimanje žene nije jednako poimanju žene u modernom europskom društvu.
Najizravnija u osudi je bila bivša ministrica obitelji Kristine Schröder (Kršćansko-demokratska unija CDU) koja je izjavila kako se sada Njemačka “napokon moram suočiti s normama muškog ponašanja u muslimanskoj kulturi koje odobrava nasilje”.
Zastrašujući papirić
Njezine prilično oštre riječi uslijedile su nakon policijskih zaplijena i spoznaja kako su pojedini izgrednici iz arapskih i svjeveroafričkih zemalja bili pripremljeni na nerede sa napastovanjem žena, o čemu svjedoče i zastrašujući papirić sa napisanim arapskim prijevodima u kojem su ispisane i najvulgarnih riječi i izraza koji se koriste kako bi se omalovažilo i vrijeđalo žene.
Iako su se muslimanske zajednice u Kölnu i Njemačkoj usprotivila generaliziranju predrasuda o “podređeni položaj žene u tradicionalnom, muslimanskom svijetu”, socijaldemokratska političarka turskog podrijetla Lale Akgün, koja je bila zastupnica u njemačkom parlamentu, u intervjuu za Deutsche Welle je kazala kako “počinitelji napada na žene tijekom novogodišnje noći u Kölnu imaju fundamentalističku predodžbu o ženama koju njemačko društvo ne smije tolerirati”.
Seks za rađanje djece
– Nježnost, ljubav, život u dvoje su odvojeni od seksualnosti. Seks važi kao nešto što je ružno i strašno i što se koristi samo u braku za rađanje djece. Tako u glavama muškaraca nastaje slika po kojoj je seksualnost tabu. Onda oni dođu na Zapad i dožive suprotnost. Djevojke se drže za ruke s dečkima, žene sa muževima. Slobodno se oblače. Za takve muškarce su te žene, koje žive na suprotan način od onog koji propovijeda imam, kurve ali i objekti požude i prezira, rekla je Lale Akgün dodajući:
Predstava o ženama tih muškaraca je jako pojednostavljena. Oni dijele žene na dobre i loše. Žene su zavodnice muškaraca. Interpretacija Kurana, iz kojeg se iz konteksta izvlači doslovna rečenica po kojoj je žena vrijedna samo pola muškarca, jasno govori o patrijarhalnom sustavu islama. Pobornici toga i dalje polaze od stava da islam nije vjera već pogled na život. Ja sam isto tako muslimanka. Vjera je za mene nešto privatno, nešto za dušu. Za fundamentaliste je vjera temelj života. Oni ne uspijevaju uskladiti svoju vjeru s modernim svijetom. Njihova vjera je povezana sa sustavom vrijednosti i stilom života, koji je sedam stoljeća vladao na Arapskom poluotoku.
Islam kao politika
Na pitanje kako se takva islamsko-fundamentalna predodžba o ženi uspijeva održati u suvremenim društvima, hrabra muslimanka Lale Akgün je odgovorila:
To uspijeva u onom trenutku kada islam postane politika. Osamdesetih godina smo zatvarali oči prema fundamentalističkim strujanjima. Tada se mislilo da društvo mora biti u stanju podnijeti takav razvoj situacije. Mi smo to tako dugo podnosili i ignorirali dok i sami time nismo bili pogođeni. Primjer za to je stilizacija marame u nešto što obogaćuje moderno društvo. To je besmislica. Marama je simbol podčinjavanja žene. Onaj tko se bori za takvu predodžbu o ženama, ne smije se čuditi kada muškarci iz iste “zajednice” žene koje ne nosi maramu vide kao laku robu.
Fenix /Ivan Matić / DW
