U dosad neviđeno policijsko osiguranje, u četvrtak je u Beču počelo 32. zasjedanje Vijeća ministara vanjskih poslova država članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), koje će trajati dva dana.
Piše: Snježana Herek
U radu Ministarskog vijeća sudjeluju predstavnici 57 zemalja članica OESS-a kao i 11 zemalja mediteranskih i azijskih partnera, odnosno oko 2.000 sudionika.
Summitom u Beču, na kojem se je okupilo 40-tak ministar vanjskih poslova, predsjedala je Elina Valtonen, ministrica vanjskih poslova Finske, koja je trenutno predsjeda OESS-om.
Hrvatsko izaslanstvo predvodi Frano Matušić, državni tajnik za političke poslove u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. Između ostalih, u izaslanstvu je i Mario Horvatić, hrvatski veleposlanik pri OESS-u, UN-u i drugim međunarodnim organizacijama u Beču.
Kao teme dvodnevnog zasjedanja najavljeni su sigurnosni izazovi na području država članica OESS-a, od političko-vojne stabilnosti i upravljanja krizama, do jačanja vladavine prava, zaštite ljudskih prava i slobode medija, te obnove povjerenja među članicama. Ali i aktualna pitanja o proračunu OESS-a, procjeni daljnjeg rada, te nužnim reformama za buduće učinkovito funkcioniranje Organizacije za europsku sigurnost i suradnju.
Iako aktualni pregovori i mirovni planovi za okončanje rata u Ukrajini nisu službeno na dnevnom redu i nisu, kako smo čuli planirane nikakve odluke, dvodnevna je konferencija posve u znaku Ukrajine, koju su spominjali gotovo svi govornici.
“Kao što se je i očekivalo glavna tema bila je ruska agresija na Ukrajinu. Velika većina govornika, mi još nismo došli na red, osudila je rusku agresiju na Ukrajinu, koja kao članica OESS-a krši temeljna pravila Helsinškog završnog dokumenta iz 1975. godine, koji je temelj funkcioniranja OESS-a. Nedopustivo je da Rusija, kao jedan od tadašnjih osnivača OESS-a svakodnevno krši temeljna prava na kojima počiva ova međunarodna Organizacija, bombardirajući ukrajinske gradove i ugrožavajući teritorijalni integritet Ukrajine, umjesto da se zalaže za uspostavu, mira, sigurnosti i suradnje cijelog europsko-azijskog prostora”, rekao je u stanci zasjedanja za “Fenix-magazin”, državni tajnik Matušić dodavši:
“Još jedna važna tema zasjedanja je na dnevnom redu OESS-a, a to je njegovo funkcioniranje i financiranje. Izazovi o kojima također mnogo toga ovisi. Vidjet ćemo što će biti s izborom predsjedavajuće države za 2027. godinu. Cipar se je kandidirao i očekujemo da će dobiti podršku. U svakom slučaju sljedeće godine predsjedateljica OESS-a je Švicarska. To se već znade”.
Na upit što Hrvatska očekuje od švicarskog predsjedanja OESS-om, državni tajnik Matušić je odgovorio:
“Vjerujemo da će švicarsko predsjedanje biti jednako kvalitetno kao i ovogodišnje finsko. Ono što će biti važno je da članice OESS-a pokušaju sve učiniti da se zaustavi rat u Ukrajini i da Rusija odgovara za ratne zločine pred Međunarodnim sudom. Očekuje se da i u Ujedinjenim narodima bude usvojena Rezolucija o povratku ukrajinske djece, natrag u Ukrajinu. Poznato je da su Rusi odveli tu djecu i da ih indoktriniraju. U OESS-u postoji velika osjetljivost za to pitanje i traže se svi mogući načini za povratak ukrajinske djece njihovim kućama. To što radi Rusija grozno je i neprihvatljivo. Rusija je globalni izazov za cijeli svijet!”
Predsjedavajuća OESS-a, finska ministrica vanjskih poslova Valtonen je u svom govoru rekla da je OESS “spreman” za nadgledanje mira u Ukrajini, kada do njega dođe. Zanimalo nas je da li u tome može pomoći i Hrvatska svojim iskustvima.
“U nadgledanju i provedbi mira Hrvatska ima vlastita iskustva, vezano uz okupaciju i potom mirnu reintegraciju. Sva naša iskustva prenosimo i Ukrajini da se na neki način priprema za sve ono što ju još očekuje. Naša iskustva su dragocjena ne samo za Ukrajinu nego i za međunarodnu zajednicu, jer prva, uspješna Misija UN-a bila je u Hrvatskoj, vezana uz mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja. Uspješno je završila zahvaljujući prije svega mudrom vodstvu predsjednika Tuđmana, koji nije htio da bude još više žrtava. Tim više jer je najveći dio okupiranog teritorija već bio oslobođen vojnom operacijom-Oluja.”, istakao je Matušić.
Na plenarnoj sjednici bilo je podosta riječi i o Zapadnom Balkanu kao čimbeniku mira i stabilnosti ne samo za jugoistok Europe nego i za cijelu Europu.
“Proširenje Europske unije na Zapadni Balkan je tema europske vanjske i sigurnosne politike. Hrvatska zagovara članstvo svih država Zapadnog Balkana u Europskoj uniji, naravno, uz ispunjenje svih zadanih kriterija. To je i naš nacionalni interes. Našim iskustvima podupiremo i pomažemo svima koji to zatraže. Imamo već uhodani transfer znanja prema tim državama, kako bi im pomogli na njihovom europskom putu”, rekao je Matušić
Kako smo čuli od državnog tajnika za političke poslove u MVEP-u RH, Austrijanci su u četvrtak navečer u Beču organizirali i okupljanje “Prijatelja Zapadnog Balkana”.
“Hrvatska je također pozvana, jer i ona spada među prijatelje zemalja Zapadnog Balkana. Ona im ne samo pomaže na na njihovom europskom putu nego i ima najdužu granicu s Bosnom i Hercegovinom, u kojoj su Hrvati konstitutivni narod. Tu treba još spomenuti i Schengensku granica Hrvatske sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. Nije baš jednostavno biti na granici. Zato je i u hrvatskom interesu da se ta vanjska granica pomakne na granice Bugarske, Rumunjske i Grčke”, napomenuo je hrvatski državni tajnik.
Da se vratimo današnjem uvodnom govoru predsjedavajuće OESS-a Eline Valtonen.
Otvarajući dvodnevni skup plenarnom sjednicom, Valtonen je naglasila da “poštovanje Helsinških principa ostaje temelj OESS-a”. Napomenula je da kada je Finska preuzela ovogodišnje predsjedanje istaknula je tri važne obveze:
“ To su poštivanje osnovnih principa OESS-a, odgovor na današnje hitne sigurnosne izazove i priprema Organizacije za budućnost. Sve što smo radili počivalo je na ovim obvezama. Ali ono što je naš temelj je poštivanje Helsinških principa. Oni definiraju svrhu i legitimnost OESS-a”.
Valtonen je napomenula da u vrijeme “kada mnogi dovode u pitanje da li OESS može i dalje biti forum za suradnju i dijalog, Finska je odgovorila akcijom”.
“Bili smo inkluzivni, transparentni i principijelni, uvijek zasnivajući naš rad na poštivanju međunarodnog prava i obveza, koje svi zajedno dijelimo”, navela je finska ministrica vanjskih poslova i predsjedateljica OESS-a.
Valtonen je naglasila kako je sve vrijeme u žiži finskog predsjedanja OESS-om bila podrška Ukrajini i osiguravanje odgovornosti za kršenje međunarodnog prava od strane Rusije.
“Poseban je prioritet bio povratak ukrajinske djece njihovim kućama”, poručila je predsjedateljica OESS-a. Uz opasku kako OESS kroz Program podrške Ukrajini pomaže u registraciji nestale djece i podržava njihov povratak i oporavak.
“Pozdravljamo pridruživanje Parlamentarne skupštine OESS-a Međunarodnoj koaliciji za povratak ukrajinske djece. Moskovski mehanizam je također bio od vitalnog značaja za odgovornost, ne samo za rješavanje deportacija već i za proizvoljna pritvaranja civila i postupanje s ratnim zarobljenicima”, naglasila je.
Sudionicima skupa se je obratila i austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger, a potom i Kaja Kallas, povjerenica EU-a za vanjsku politiku, te glavni tajnik OESS-a Feridun Sinirlioglu, koji je posebno istakao značaj Helsinškog dokumenta od prije 50 godina i pozvao na oživljavanje dijaloga među članicama.
“Potreban nam je novi dijalog, iskren, inkluzivan i okrenut budućnosti”, poručio je glavni tajnik OESS-a. Govoreći o globalnoj sigurnosnoj situaciji, konstatirao je kako se je europska sigurnosna arhitektura “srušila pred našim očima”.
Kaja Kallas je govoreći o ruskoj agresiji na Ukrajinu rekla da je zabrinjavajuća činjenica da je Rusija, koja je članica OESS-a, dosad napala ili ima prisutnost u 19 država.
Predsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a Pere Joan Pons Sampietro istakao je značaj OESS-a kao važnog foruma za sagledavanje i procjenu sigurnosne situacije na euro-atlantskom i euro-azijskom prostoru te jačanje suradnje na svim njegovim područjima djelovanja.
Ono o čemu su izvijestili gotovo svi mediji je da na zasjedanju 32. Ministarskog vijeća OESS-a u Beču nije bilo šefova diplomacije SAD-a i Rusije, Marca Rubia i Sergeja Lavrova.
Ministarski summit je i službeni završetak finskog predsjedanja OESS-om, čije predsjedanje 1, siječnja 2026. godine preuzima Švicarska.
Zasjedanje se nastavlja u petak.
Fenix-magazin/MMD/Snježana Herek
