Stanogradnja u Njemačkoj je posrnula nakon nekoliko godina rasta – pokolebali su je prenapuhani troškovi gradnje i skuplji krediti, javlja Njemačka novinska agencija (dpa).
Manje stanova uz sve veću potražnju znači da su stanari pred crnim danima.
“U 2024. godini očekujemo više političke neizvjesnosti i suženi prostor za poticaje stanogradnji”, rekao je Roman Heidrich, stručnjak agencije za nekretnine Jones LaSalle (JLL).
Stanari mogu očekivati daljnji rast cijena zbog sve većeg deficita stanova za najam, rekao je.
Prema podacima JLL-a, prosječna cijena najma u osam najvećih njemačkih gradova u trećem je kvartalu bila plus 8,4 posto na godišnjoj razini, nakon plus 3,8 posto u prethodna tri mjeseca.
Slično je i u drugim gradovima, poput Mannheima, Bonna, Essena i Wuppertala, gdje je stanarina od početka srpnja do kraja rujna od 2022. u prosjeku poskupjela između 4,8 i 5,7 posto.
Stopa rasta cijena bila je umjerenija u manjim mjestima i selima, oko četiri posto na godišnjoj razini.
“Pretpostavljamo da će srednjoročno i dugoročno cijena najma porasti, jer će u većini regija Njemačke potražnja značajno premašiti ponudu”, rekao je Heydrich.
Troškovi najma posebno su važni u Njemačkoj, prema podacima Eurostata, jedinoj članici Europske unije koja ima više podstanara nego vlasnika stanova.
Veliki priljev imigranata samo će pogoršati krizu na tržištu najma stanova. Istodobno, prodajne cijene nekretnina već su počele padati, a trend će se prenijeti i na 2024., javlja dpa.
Od cjenovnog vrhunca sredinom prošle godine nekretnine su u prosjeku pojeftinile sedam posto, prema podacima podaci iz studije DZ banke.
Prema procjeni banke, eskontna stopa sljedeće će godine pasti na između pola posto i 2,5 posto. Istovremeno, zbog političke neizvjesnosti, prvenstveno oko zakona o grijanju, trpe sve jači pritisak da snize cijenu.
U svakom slučaju, stambeni sektor posebno će pažljivo pratiti kamatnu politiku Europske središnje banke (ECB).
Naime, ako ona, nakon rekordnog povećanja referentnih kamata zbog inflacije, iduće godine počne s njihovim snižavanjem, to bi trebalo pridonijeti stabilizaciji stanogradnje.
ECB zasad pažljivo skriva svoje karte, no ekonomisti očekuju da će kamatna stopa, koja hladi sve gospodarske aktivnosti, početi padati u prvoj polovici 2024. godine.
Fenix-magazin/SIM/dpa
