U povodu predstojećih izbora za Europski parlament u Veleposlanstvu RH u Parizu je održana konferencija na temu „Europa jučer i danas“ u organizaciji CRICFF-a, Predstavničkog Vijeća hrvatskih udruga i zajednica Francuske.
U radu konferencije održane prošlog mjeseca su sudjelovali dr.sc Marko Gjidara, profesor emeritus Sveučilišta Panthéon-Assas (Paris 2), počasni doktor Sveučilišta u Splitu i autor brojnih znanstvenih djela, dr.sc. Neven Šimac, član Komisije Iustitia et Pax Hrvatske biskupske konferencije i Jure Vujić, diplomat i geopolitolog, pročelnik odjela za politologiju Matice hrvatske.
Europa između Marsa i Venere
Uvodno je Jure Vujić istaknuo kako će se izbori za Europski parlament u lipnju 2024. održati u geopolitičkom kontekstu bez presedana za europski kontinent. Popis opasnosti je zabrinjavajući: rat na granicama Europske unije (EU), neizvjesnost ishoda američkih predsjedničkih izbora, rat na Bliskom istoku.
-Od posljednjih europskih izbora 2019. puno se toga promijenilo, a nedavni izbori u Europi potvrdili su trend koji se javlja već nekoliko godina: nezadovoljstvo tradicionalnim političkim strankama, s posljedicom porasta apstinencije, rekao je Vujić dodajući kako diljem Europe svjedočimo o postupnom propadanju vladajućih stranaka, bilo na desnom ili lijevom političkom spektru, koje su se desetljećima smjenjivale na vlasti.
Rast desnih stranaka
-Posljedica je to napredovanje radikalnijih stranaka, koje se često opisuju kao “populističke”, a smještene su na desnoj strani političkog spektra. Tradicionalne političke ravnoteže i konsenzus temeljen na velikim koalicijama stoga imaju dobre izglede da budu poremećeni u lipnju 2024. Europski izbori također će biti ispit za europsko građanstvo i za stupanj osjećaja pripadnosti prema Europskoj uniji, kazao je Vujić naglašavajući kako rat u Ukrajini predstavlja veliku geopolitički prekretnicu u povijesti Europe. Suočava je sa stvarnošću rata visokog intenziteta kakvog na kontinentu nikada nije bilo od kraja Drugog svjetskog rata i izlaže je Rusiji koja je napadom na Ukrajinu narušila europsku sigurnosnu arhitekturu uspostavljenu od 1991.
-Ovaj rat promijenio je lice Europe, koja se suočava sa prijelazom iz statusa normativne sile u status geopolitičke sile. Pozivajući se na američkog politologa Roberta Kagana ( koji simbolički suprotstavlja Ameriku koja je na strani sile (Mars), i Europu koja je na strani slabosti (Venera), naglasio je kako će Europa trebati promijeniti filozofski pristup u međunarodnim odnosima, od naivne vjere u « Kantov vječni mir »(Venera), do prihvaćanja odgovornosti za uporabu « legitimne prisile » ( Mars).
Važnost glasovanja hrvatskog iseljeništva
Prof. Gjidara je u svom izlaganju “Sustav ustanova i odlučivanja Europske unije – strukture i principi“ uvodno predstavio strukturu ustanova Europske unije i sustav odlučivanja te je postavio ključno pitanje demokratskog legitimiteta europskih institucija i njihovih odluka.
Istaknuo je kako nacionalne metode glasovanja, da bi bile besprijekorne, moraju biti što je moguće više u skladu s vrijednostima i preporukama koje proizlaze iz međunarodnih i europskih tekstova i sudske prakse europskih sudova.
Svaka sumnja u izbor, a time i legitimitet nacionalnih predstavnika unutar institucija može utjecati na pravilnost sastava i odluka tih institucija. Aludirajući na pravo glasovanja hrvatskog iseljeništva, prof. Gjidara je naglasio kako pravo glasa isključivo je vezano uz državljanstvo (a ne kao prije dva stoljeća uz plaćanje poreza ili posjedovanje diploma) te što se opće pravo glasa više mijenja ili sprječava u nekoj zemlji, to su izborni rezultati upitniji i riskiraju posljedice na odluke zajednice.
Oduzimanje prava glasa
Oduzimanje prava glasa biraču ili skupini birača, posebice zbog njihovih tobožnjih političkih stavova, predstavlja kršenje međunarodnih konvencija i europskih pravila. Prof Gjidara je rekao kako „izborni procesi trebaju omogućiti predstavljanje nacije kao cjeline i cjeline, te je citira niza odluka europskih institucija u tom smjeru-
– Vijeće Europe i Europski sud za ljudska prava i prava građana, pozivajući se na članak 3. Protokola br. 1 uz EHR konvenciju, potvrđuju da što većem broju građana mora biti omogućeno ostvarivanje prava glasa, svako kršenje načela općeg prava glasa ugrožava valjanost zakonodavnog tijela i zakona koje donosi (presuda Shindler protiv Ujedinjenog Kraljevstva), kazao je dr. Gjidara.
Sud pravde Europske unije također je potvrdio da se kriterij prebivališta ne smije koristiti za diskriminaciju iseljenika (presuda Eman i Sevinger, 2013.). Svaka diskriminacija utječe na europske institucije, jer sve što građane sprječava u sudjelovanju na izborima utječe na formiranje vlada i nacionalnih parlamenata, čiji članovi prije svega čine Vijeće Unije koje je suzakonodavac s parlamentom. Parlamentarna skupština Vijeća Europe i Venecijanska komisija su na istoj liniji. Presuda u predmetu Sitaropoulos i drugi protiv Grčke, 2007.: Europski sud za ljudska prava smatra da pravo glasa, kako bi bilo djelotvorno, mora omogućiti glasačima da, po izboru svojih zamjenika, mogu glasovati u mjestu svog prebivališta čak i ako se ono nalazi kod ‘stranca. U ovom slučaju, Sud nameće glasovanje na daljinu za dobrobit iseljenika, rekao je dr. Gjidara.
Očuvanje europskog identiteta
Na kraju svog predavanja dr. Gjidara je otvorio niza pitanja koje se dotiču svih europskih država uključujući i Hrvatsku: čini li se sve kako bi se proširilo biračko tijelo, posebice olakšavajući glasanje građanima u iseljeništvu? Podudara li se s praksama drugih država članica u pogledu metoda glasovanja? Je li povoljno za učinkovito sudjelovanje iseljenika bez obzira na navodna politička mišljenja koja im se pripisuju? Prihvaća li se glasovanje na daljinu u slučaju iseljeničke populacije koja je iskušana poviješću i prisiljena na egzil iz ekonomskih i socijalnih razloga? Poduzima li se dovoljno kako bi se potaknulo glasovanje hrvatskih iseljenika unatoč tome što je javno mnijenje uglavnom nepovoljno? Dopušta li se masovnost glasovanja u iseljeništvu čak i pod cijenu unutarnje političke promjene?
Dr.sc Neven Šimac je u svom predavanju „Europa od Zeusove nimfe do kontinenta bez granica„ izložio genezu povijesnog i zemljopisnog pojma Europa, ukazujući na brojne faze konstrukcije Europe i na varijacije u poimanju i percepciji Eurospkog kontinenta i civilizacije. Također je predstavio kronološki razvoj Europske zajednice od 1957. do danas, i brojne sukcesivne ugovore. Dr, Šimac je ukazao i na važnost očuvanja europskog identiteta, posebice u današnjem međunarodnom geopolitičkom okružju i rata u Ukrajini, koji se temelji na zajedničkim kulturnim, vjerskim i civilizacijskim matricama judeo-krščanstva, grčko-rimskog naslijeđa i humanizma, te na poštivanju liberalne demokracije, pravne države i građanskih sloboda.
Fenix-magazin/SIM/Ivan Matić
