Ovih je dana jedna rečenica digla silnu buku, viku i galamu. Ne samo to. U toj buci, vici i galami mogli smo se naslušati svakakvih riječi ispunjenih mržnjom prema svećeniku, prema svećenicima, biskupima, Crkvi, i ne samo to, otišlo je to predaleko, da bi bilo najbolje da ih nema, da ih se kazni, da se ponovno vrate Goli Otoci, da im se zatre ime.
Piše: Fra Jozo Župić
Dakle, prema njihovom razmišljanju svećenik bi morao zašutjeti i zatvoriti se među četiri zida, u sakristiju gdje mu je i mjesto. Tako se govorilo u vrijeme komunizma, koji se očito budi i nikako se ne može pomiriti da je pobijeđen, da je zlo što ga je činio u ne tako dalekoj prošlosti prezreno, i da na žalost još izbija iz novinara, plaćenika jednoga propalog sistema koji je u svoje vrijeme ubio stotine svećenika, a trovao je i našega blaženika, kardinala Alojzija Stepinca, i njegov jezik zapalio, iz straha da ne progovori iz groba.
Novinari naplaćuju svoje članke na temelju jedne izjave, a komentari pojedinih portala također zarađuju na toj izgovorenoj rečenici.
Dok ovo pišem, muči me jedna stara latinska izreka koja glasi: “Audi, vide, tace, si vis vivere in pace.” Hrvatski bi se prevelo: “Ako hoćeš u miru živjeti, slušaj, gledaj i šuti.” A onda mi dolazi u pamet još jedna latinska izreka: “Ulula cum lupis, cum quibus esse cupis.” Hrvatski bi glasila: “Zavijaj s vukovima, ako želiš biti s njima.”
Ja ne želim biti s vukovima, nego s ljudima. Svećenik o kojemu bruje mediji, nije vuk, nego čovjek, istinski rodoljub, humanitarac, što mu je priznao u svoje vrijeme i prvi predsjednik Hrvata dr. Franjo Tuđman, nagradivši ga. To njima smeta, tim plaćenicima, koji nikako ne mogu progutati da je Tuđman svojim razborom, svojom upornošću, svojim umom uz pomoć hrabrih i pametnih Hrvata, te hrabrih vitezova izvojevao pobjedu nad zlom i omogućio da imamo slobodnu Hrvatsku koju na žalost još mnogi ne mogu progutati.
Smeta im i svećenik koji u svom zanosu želi Hrvatskoj svako dobro, a oni koji je ne vole neka umru u svojim grijesima, ako to hoće. U čemu oni to vide zlo? U ljubavi prema Domovini, prema obitelji i Crkvi?
Uostalom, prije završetka svete mise svećenik je molio: “Spomeni se, Gospodine Crkve svoje širom svijeta: usavrši je u ljubavi s papom našim Lavom i biskupom našim Zdenkom i sveukupnim svećenstvom….Spomeni se i naše braće i sestara, koji usnuše u nadi uskrsnuća, i svih koji preminuše u tvom smilovanju: privedi ih k svjetlu svoga lica.
Molimo te, smiluj se svima nama, da zavrijedimo biti sudionici vječnoga života s blaženom Bogorodicom Djevicom Marijom, s blaženim apostolima i svima svetima koji su živjeli u tvojoj ljubavi, da te hvalimo i slavimo po Isusu Kristu, tvome Sinu.”
Ovo nisu uočili i usvojili mađioničari, novinari, glumci, pjevačice, političari koji se javljaju jedni za drugima na raznim portalima.
Moram stati. Na to me upozorava još jedna latinska izreka: “Optimus orator est, qui paucis rebus plurima dicit.” “Najbolji je govornik onaj tko s malo riječi najviše kaže.”
Fenix-magazin/MD/Fra Jozo Župić
