(FOTO) Sanja Vulić i Marijana Borić u Beču o hrvatskim velikanima Maruliću i Getaldiću

BEČ – „Iz hrvatske renesansne baštine: Od Marka Marulića do Marina Getaldića“, naziv je znanstvenog predavanja održanog u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču.

 

Marka Marulića-srednjovjekovnog domoljuba i Europejca predstavila je prof.dr.sc. Sanja Vulić, redovita profesorica na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, a Marina Getaldića i njegov pogled u nova doba dr. sc. Marijana Borić, matematičarka, fizičarka, filozofkinja i povjesničarka znanosti te voditeljica projekta „Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu“ pri HAZU.
Bec_predavanje_Cvjetkovic_HolzerUvodno je nazočne pozdravila hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković, istaknuvši kako joj je želja bila predstaviti Bečanima pomalo zaboravljene hrvatske velikane Splićanina Marka Marulića (1450-1524) i Dubrovčana Marina Getaldića (1568-1626), zahvalivši znanstvenicama iz Zagreba na upriličenom predavanju.
„Marka Marulića željela sam predstaviti kao predstavnika hrvatskog latiniteta i humanizma te preteču renesanse, i kako u naslovu stoji – srednjovjekovnog domoljuba i Europejca. Važno mi je bilo pokazati na konkretnim primjerima kako je ovaj otac hrvatske književnosti gradio hrvatski književni jezik“, rekla nam je prof. Vulić. Istaknula je kako je Marulić u svoje doba bio jedan od nositelja ideje hrvatske državnosti zajedno s biskupom Tomom Nigerom i hrvatskim banom Petrom Berislavićem.
Podsjetila je i na Marulićevu vrlo veliku diplomatsku aktivnost i njegovo zalaganje da Europa pomogne Hrvatskoj u borbi protiv Turaka.
Ono što je publika imala priliku također čuti je i Marulićev izuzetno složeni život, razapet između obiteljskih obveza i nedostatka vremena za njegovo književno djelovanje.
„Zanimljivo je da je Marulić na razini ondašnje Europe bio ovjenčan književnom slavom zbog svojih latinskih djela, osobito djela „Uputstvo za dobar život po uzoru na svece“, koji je postao bestseller, preveden na gotovo sve tadašnje zapadnoeuropske jezike, ali i moralističkom raspravom Evanđelistar, koja je doživjela veliki broj izdanja“, napomenula je prof. Vulić. Dodala je kako se primjerci Marulićevih djela ne samo na latinskom nego i „Judita“ na hrvatskom, nalaze u brojnim knjižnicama diljem Europe.
„Danas kada se stalno želimo dokazivati Europi, zaboravljamo da smo toj istoj Europi krajem 15. i početkom 16. stoljeća u potpunosti pripadali, a naši hrvatski velikani bili poznati i priznati“, istakla je prof. Vulić. Kao potvrdu toga navela i je kuriozitet kako je engleski kralj Henrik VIII, dok je još bio katolik, čitao Marulićeva djela, o čemu postoje i službene zabilješke.
Bec_predavanje_Boric(desno)_KindaBerlakovicMarulić je većinu svojih djela pisao na latinskom, ali je ostavio i značajan opus n hrvatskom te nekoliko kratkih spisa na talijanskom jeziku. Glavni je predstavnik religioznog nadahnuća među humanistima. U svojim se je djelima nadahnjivao Biblijom i hagiografijom, ali i antičkim klasicima i crkvenim ocima te tadašnjim suvremenim zbivanjima i kršćanskim moralnim načelima.
Govoreći o hrvatskom velikanu Marinu Getaldiću, dr. Sanja Borić, voditeljica projekta „Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu“ pri HAZU rekla je da je Getaldić zasigurno jedan od najvećih hrvatskih matematičara i fizičara koji je djelovao na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. I da je jedan od rijetkih hrvatskih velikana koji se je školovao u svom rodnom Dubrovniku, za razliku od ostalih koji su odlazili u inozemstvo.
„Važno je znati da se je Getaldić rodio u razdoblju kada matematika doživljava konceptualnu promjenu, kada se postupno oblikuje formula, što je početak moderne matematike“, dodala je. Napomenula je da se je takova matematika, simbolički zapisana, mogla primijeniti u istraživanjima fizike, tehnike i drugih znanosti.
„To je bio važan korak u oblikovanju kompletne moderne znanosti koja je presudno utjecala na modernizaciju društva“, ustvrdila je dr. Borić.
Istaknula je kako je cilj njenog bečkog predavanja „predstaviti Getaldićeva matematička dostignuća, ali na kulturološki način“, što je potom i učinila, vješto približivši „tešku“ matematičku materiju nazočnoj publici. Iznijela je i zanimljivu činjenicu kako je Getaldić čak dvadeset godina prije nego glasoviti Galileo Galileji „matematizirao fiziku, te izdao rano djelo koje je oblikovao po uzoru na Euklidove elemente i tako se „trajno upisao u knjige razvoja povijesti znanosti“.
Bec_predavanje_Boric„Našoj javnosti to nažalost nije dovoljno poznato“, upozorila je dr. Borić, napomenuvši kako se Getaldićevo ime najviše spominje vezano uz optičku kuću u Getaldus. Istaknula je kako je Getaldić u tzv. Betinoj spilji na obiteljskom imaju u Dubrovniku izvodio i optičke pokuse, te kako se jedno Gedaldićevo dragocjeno zrcalo danas čuva u Pomorskom muzeju u Londonu.
Dr. Borić je napomenula kako je Getaldić ostavio bogatu pisanu ostavštinu, sedam objavljenih djela, vrlo kompleksnih i razumljivih samo matematičarima.
„Važno bi bilo pokrenuti afirmaciju Getaldićevog nasljeđa među mladima i tako ih približavati i senzibilizirati za znanost“, zaključila je voditeljica projekta „Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu“.
U sklop tog zanimljivog znanstvenog skupa održana je i predaja Večernjakove domovnice , prestižne nagrade inozemnog izdanja Večernjeg lista Austrijskom društvu za kroatistiku kao najuspješnijoj izvandomovinskoj udruzi 2019. godine, po glasovima čitatelja, te posebne Domovnice veleposlanici dr. Cvjetković za njenu potporu Domovnici i zaslugama za promicanje hrvatskog jezika i kulture i produbljivanje hrvatskih književnih i povijesnih te drugih međudržavnih veza.
Glazbeni okvir svečanosti dao je poznati kantautor Dubrovačkih kavaljera iz Beča, Josip Čenić.

Fenix-magazin/Snježana Herek

 

Bec_predavanje_Vulic

Pogledajte drugo

‘OVO JE LUDILO’: Tisuće roditelja ispisuje djecu iz škola zbog korona mjera

Tisuće roditelja diljem Austrije ispisuje svoju djecu iz škole, javlja Kronen Zeitung.   Pretpostavlja se …