Petak , 28 siječanj 2022
Pogled na katoličku katedralu Hofkirche i zgradu opere /Foto: Foto Fenix

(FOTO) REPORTAŽA IZ DRESDENA: Grad koji se iz pepela digao nakon Drugog svjetskog rata

Kada je pokojni njemački kan­celar Helmut Kohl u prosincu 1989. najavio ujedinjenje Nje­mačke, učinio je to iz Dresdena, ispred protestantske katedrale Naše Gospe (Frauenkirche), koja je bila simbol razorenog grada a čija kupola je tada još bila u ruševinama.

 

Danas, gotovo trideset godina kasnije, taj njemački grad umjetnosti i kulture, koji je u vrijeme svog najvećeg sjaja bio poznat kao Firenca na Elbi (Labi), je goto­vo potpuno obnovljen.

Iako obični turisti gotovo da i ne mogu više vidjeti tragove strašnog savezničkog razara­nja koje je zadesilo taj grad, obnova nekadašnjih simbola Dresdena kao i njegova najljep­šeg mosta preko rijeke Labe još uvijek traje. U zapisima stoji kako je u četiri naleta anglo-američkih, uglavnom engle­skih, bombardera u noći od 13. veljače 1945.godine, oko 80 posto dotad sedmog po veličini njemačkog grada sravnjeno sa zemljom. Samo u prvoj od triju strašnih noći bombardiranja, prema službenim podacima, živote je izgubilo između 25 i 35 tisuća ljudi.

Katedrala Naše Gospe

Najpoznatija protestantska crkva Frauenkirche je jedan od glavnih simbola Dresdena /Foto:  Fenix
Najpoznatija protestantska crkva Frauenkirche je jedan od glavnih simbola Dresdena /Foto: Fenix

Frauenkirche, sa svojom kružnom kupolom s koje se pruža veličanstven pogled na Dresden, je danas obnovljena na način da je u njene zidove ugrađen stari i novi kamen. Tako zidovi katedrale, u čiju obnovu je utrošeno više od 170 milijuna eura, čini jedno šareni­lo koje je namjerno napravljeno kako bi ono predstavljalo opo­menu novim generacijama da se takvo razaranje nikada više i nigdje ne ponovi.

Zanimljivo je kako su obnovu tog simbola Dresdena pomogli i sami En­glezi koji su poklonili veliki križ za katedralu, a u čijoj izradi je sudjelovao i sin pilota koji je bombardirao Dresden.

Nakon uspješne obnove, u grad koji je postao simbolom razo­rene Njemačke, dolazi svake godine sve veći broj turista. Jednako kao i Fenixovi repor­teri, brojni turisti se ne osvrću na činjenicu kako je Dresden postao jedan od najjačih upo­rišta pokreta Pegida (Patri­otski Europljan koji su protiv islamizacije Europe).

Suprotno slikama s demonstracija iz tog grada protiv islamizacije Europe, život u Dresdenu odiše mirnoćom i sigurnošću. Vidljivo je to bilo na svakom koraku, glav­nih trgova poput Neuemarkta, smještenog između Altmarkta i Elbe u čijem središtu je Fra­uenkirche ili novim dijelovima grada s druge strane rijeke.

Fantastična arhitektura

Pogled na katoličku katedralu Hofkirche i zgradu opere /Foto:  Foto Fenix
Pogled na katoličku katedralu Hofkirche i zgradu opere /Foto: Foto Fenix

Ljubitelji šetnje mogu uživat i u baroknom parku naziva Grosser Garten u kojem su bezbrojne mramorne skulpture ili recimo Bruhlskom terasom kojeg nazivaju i Balkonom Europe, kojeg čini niz zgrada iznad Elbe (Labe), odakle se pruža lijep pogled na rijeku te stari i novi grad.

Dah mnogim turistima oduzima i fantastična arhitektura među kojima se izdvaja Dresdenski dvorac iz 15.stoljeća, koji je bio sjedište saskih vojvoda, knezova i kra­ljeva. Tu je i katolička katedra­la Hofkirche, koja spada u red najljepših katedrala u Njemač­koj.

Nedaleko od nje je i nova, prelijepa zgrada dresdenske opere Semperoper, koja je do­bila naziv po arhitektu Gottfri­edu Semperu koji je projektirao ovalnu zgradu opere.

U Dresdenu svakao valja razgledati i Furstenzug (Zid saskih vladara) na čijem zidu je prikazana tisuć­ljetna povijest obitelji Wettin koja je vladala Saskom. Na zidu duljine 102 i visine 10 metara, od oko 25 tisuća pločica majsenskog porculana, napravljene su slike saskih vladara u njihovim odorama, od Konrada Ve­likog iz 12. stoljeća, preko Friedricha Augusta, kne­za Saske iz čijeg vremena grad nazivaju i Firencom na Labi do Fridricha III, koji je bio posljednji saski kralj i vladao je do 1918. godine. Zanimljivo je kako je taj zid pravim čudom preživio ratna razaranja svog grada.

Barokni dvorac Zwinger

Ulaz kroz Vrata krune u Zwinger/Foto: Fenix
Ulaz kroz Vrata krune u Zwinger/Foto: Fenix

Ali je zato do temelja bio srušen srednjovjekovni baro­kni dvorac Zwinger, za mnoge najljepše turističko odredište grada čiji vrhunac arhitekton­ske umjetnosti predstavljaju ‘Vrata krune’ na jednom od ula­za u gradske zidine s čijih bede­ma se može uživati u čarobnom pogledu na dvorac i okolicu. U njemu su vrijedne zbirke slika starih i novih slikarskih majsto­ra te zbirke porculana, različiti saloni i slično.

Unutar jednog od bočnih ulaza u Zwinger i dalje stoji kame­na ploča iz doba Sovjetskog saveza na kojoj doslovno piše kako su na samom kraju II. svjetskog rata „bombaška anglo-američka banda“ gotovo u potpunosti razorila dvorac Zwinger i središte Dresdena. A grad je to u kojem su djelovali mnogi poznati glazbenici, pisci i slikari kao što su Richard Wa­gner, Richard Strauss, Johann Schilling, Fridrich Schiller, Goethe, … te talijanski slikar Bernardo Bellotto-Canaletto koji je naslikao svoju čuvenu sliku Dresdena sa mostom preko Elbe, mosta koji još tre­ba obnoviti kako bi dobio svoj raniji izgled.

Fenix-magazin/MD/Stjepan Ivan Mandić

 

Pogledajte drugo

DUBRAVKA ŠUICA: Moramo se pripremiti za buduće krize, a to nije moguće bez mladih

Europska unija treba raditi i na europskoj zdravstvenoj uniji i pripremiti se za buduće krize, …