Prigodnom proslavom Hrvati i Nijemci u Mainzu su u utorak proslavili punih pet desetljeća djelovanja Njemačko-hrvatskog društva.
Svečano obilježavanje jubilarne 50. godišnjice uspješnog djelovanja tog društva posvećenog jačanju i povezivanju gospodarstva između dvije zemlje, čuvanju i poticanju prijateljstva dvaju naroda, ali i promicanju bogatog kulturnog, nasljeđa Hrvata i Nijemaca u ovom gradu, započeto je susretom gradonačelnika Mainza Michaela Eblinga i hrvatskog veleposlanika u Njemačkoj dr. Gordana Grlića Radmana.
Ebling je dr. Grlića Radmana primio u prostorijama Gradske uprave gdje se hrvatski veleposlanik upisao u Zlatnu knjigu grada Mainza.
Proslava se nastavila u večernjim satima kada se u prostorijama Industrijsko-gospodarske komore Rheinhessen u Mainzu održalo prigodno slavlje na koje su pozvani brojni uzvanici iz svih sfera javnoga života.
Osim gradonačelnika Michaela Eblinga i veleposlanika dr. Gordana Grlića Radmana, koji su u svojim govorima istaknuli kako i Hrvati i Nijemci moraju biti ponosni na ovo društvo i 50-godišnje prijateljstvo, svečanosti su nazočili generalni konzul RH u Frankfurtu Vedran Konjevod, konzulica za kulturu Biserka Lukan, bivši gradonačelnik Mainza Herman-Hartmut Weil, glavni direktor Industrijske i gospodarske komore u Mainzu Günter Jertz, predsjednik Hrvatsko-njemačkog društva u Splitu Zoran Ribarović, te brojni drugi.
Ugostili su ih predsjednik Njemačko-hrvatskog društva i generalni konzul RH u Mainzu Richard Patzke, generalni tajnik Viktor Piel, a s hrvatske strane predsjednica Hrvatske kulturne zajednice Mainz Katica Vraneša.
Njih troje su goste proveli kroz povijest Njemačko-hrvatskog društva. Prisjetili su se kako je Društvo utemeljeno 22. listopada 1968. godine. Iako je naglasak bio na Hrvate, zvalo se Njemačko-jugoslavensko društvo jer drugačije nije moglo. Kad je osnovano, bilo je jedno od prvih takvih društava u Njemačkoj.
Do osnutka društva je došlo na inicijativu tadašnjih gradonačelnika – u Mainzu Jacoba “Jockela” Fuchsa, a u Zagrebu Josipa Kolara. Njih dvojica su bili prijatelji, imali su zajedničke poglede, interese, bili su politički dužnosnici, i kao takvi odlučili svoje prijateljstvo povezati i proširiti na druge svoje građane, odnosno stanovnike svojih gradova.
Najprije su inicirali uspostavu odnosa gradova prijatelja između Mainza i Zagreba, a kasnije, kada su 1968. godine Njemačka i tadašnja Jugoslavija potpisale tzv. Ugovor o zapošljavanju radnika, a u Njemačku u sve većem broju počeli stizati prvi “gastarbajteri” iz tadašnje Jugoslavije, nastalo je i Njemačko-jugoslavensko, a uspostavom države Hrvatske, Njemačko-hrvatsko društvo. Cilj društva je bio pomoći ljudima koji su ovdje došli, a kako je istaknuo Patzke, taj cilj je ostao do danas.
– Što god se dogodilo, koliko god Hrvata došlo u Mainz i na ovo područje, pružit ćemo im podršku pri nastojanjima se uključe u naše društvo i da ovdje pronađu svoj dom – kazao je Patzke.
Na svečanosti je govorio i bivši gradonačelnik Mainza Hermann Hartmut Weil. Prisjetio se ratnih 1991. i 1992. godine, te pomoći koja se prikupljala u Njemačkoj i slala u Hrvatsku.
Istaknuo je kako je priznanje Hrvatske velikim dijelom bilo inicirano upravo iz Mainza. Weil je početkom 1992. godine držao govor u Hrvatskom saboru.
Kad se vratio u Njemačku, otišao je u Bonn i razgovarao s tadašnjim njemačkim ministrom vanjskih poslova Hansom Dietrichom Genscherom i kancelarom Helmutom Kohlom.
Rezultat svega je bilo da je Njemačka bila prva zemlja koja je priznala neovisnost Hrvatske.
– Prijateljstvo glavnih gradova savezne države Falačko Porajnje i Hrvatske, bitno je pomoglo u priznanju neovisnosti Hrvatske – zaključio je Hermann Hartmut Weil.
Koliko Nijemci drže do hrvatskih prijatelja govori i to što su za večeru proslave 50. obljetnice društva, izričito htjeli hrvatske specijalitete i hrvatska vina.
Kao zahvalu prijateljima Nijemcima, članovi Hrvatske kulturne zajednice su napravili tortu s hrvatskom i njemačkom zastavom. Večer su glazbeno obogatili zbor i tamburica Hrvatske kulturne zajednice Mainz.
Fenix-magazin/Marijana Dokoza
