Svaka zemlja u svijetu ima nešto očaravajuće za ponuditi, bilo da je riječ o revolucionarnoj arhitekturi ili samo prirodi. Iako je teško određivati ljepotu jer je ona u oku promatrača, malo tko će ostati ravnodušan na ljepotu koju nam nudi priroda na mjestima gdje joj se najmanje nadamo.
Piše: Marijana Dokoza
Hrvatska je bogata mjestima koja očaravaju, pružaju poseban osjećaj i imaju živopisnu ljepotu koju često prije domaćina otkriju stranci. Vjerojatno je to jer domicilno stanovništvo misli kako imaju vremena budući su svoji na svome pa istraživanje i posjete odgađaju dok stranci žele “ugrabiti” što više te ljepote u kratkom vremenu, odnosno onoliko koliko im dopušta godišnji odmor u Hrvatskoj.
Izvor Une koji se nalazi u blizini Gračaca u Zadarskoj županiji samo je oko sat vremena udaljen od Zadra, a mnogi Zadrani ni ne znaju koliko je poseban osjećaj vidjeti prelijepu tirkiznu boju rijeke na samom izvoru, ili kakav je osjećaj osjetiti nevjerojatno hladnu izvorsku vodu koja izbija iz podzemlja i pravi velike virove.
Područje odakle Una kreće na svoj 212 km put do ulijevanja u rijeku Savu još je 1968. godine proglašeno hidrološkim spomenikom prirode, a rijeku karakteriziraju osobite prirodne vrijednosti.
Stari Rimljanji su tih vrijednosti bili itekako svjesni pa kad su ugledali ljepotu rijeke i čuli žubor njezinih slapova, nazvali su je „una“ (jedna, jedina, jedinstvena).
Na početku staze koja vodi do nestvarne ljepote izvora rijeke Une nalazi se mala drvena kućica, a ispred nje 70-godišnji Dušan Ćopić, čuvar koji već 12 godina dočekuje znatiželjnike. Kako sam kaže, njega čuva njegov vjerni pas.
– Radim ovdje već 12 godina, šest mjeseci u godini, od 9 ujutro do 8 navečer. Svaki dan radim, nemam slobodno, ni subote, nit nedilje mi nisu slobodne, ne žalim se i nije mi dosadno. Kako će mi biti dosadno u ovim godinama?, smije se Dušan.
Kaže, dobro mu dođe rad jer popriča s ljudima, što mu je bitno jer je jedini stanovnik svog sela, pa da nije ovog posla, ne bi imao s kime ni pričati.
– Stari pomrli, mladi se odselili i navrate tu i tamo, a neki ni tad. Kažu nema perspektive, pa odlaze tamo gdje je vjerojatno ima, govori Dušan.
No, smatra kako bi perspektive bilo i u ovim krajevima oko Gračaca, da su svi zajedno, od vlasti do naroda, malo više zainteresirani za svoje.
– Ne vide ovu ljepotu koju imamo kod kuće, odlaze i traže je u tuđim krajevima i zemljama. Što da vam kažem, pa velik broj naših ljudi misli da rijeka Una izvire u Bosni, nemaju pojma za ovaj izvor kod Gračaca, najčešće dođu stranci koji se informiraju, pa slikaju, šalju slike tko zna kuda pa tako i naši doznaju za ovaj izvor, smije se Dušan Ćopić.
Zbog znatiželjnih stranaca mnogi doznaju i za čuvara koji je, kaže, sam, nema ženu, pa je traži.
– Zapiši i to. Sam sam, živim sam i tražim ženu. Neka je samo pametna, skroman je Dušan.
Kaže, anegdota s posjetiteljima mu tijekom ovih 12 godina ne fali. Od škrtih bračnih parova, do Srba koji misle da mogu izvor Une razgledati besplatno jer žive ili su nekad živjeli u okolnim selima.
– Dođe mi bračni par i njih dvoje hoće na jednu kartu. Nisam ih se mogao riješiti a onda sam našao rješenje. Kažem ja; može, evo jedna karta, daj 20 kuna. Oni osmijeh od uha do uha, misle kako su me prešli za 20 kuna, a onda im objasnim ovako; Prvo nek ide muž pa kad se on vrati, nek da ženi kartu, pa onda ide ona. E neće oni tako. A onda plati, smije se Dušan Ćopić.
Nije lako s ženama
Otkriva kako su žene te koje najviše “cjepidlače” oko svega pa i cijene karte.
– Muškarcima bude neugodno kad im se žene cjenkaju, ali što će jadni, muče i čekaju. Nije nama muškarcima lako. Mi smo vladali 600 godina, vi žene ste se borile 600 godina, izborile se i nikad više pravde ni prava za muškarce neće biti. Samo je naša srića što smo fizički jači, inače da nismo, još bi batina od vas dobivali, uvjeren je Dušan.
Prema njegovom iskustvu i onome što je sve vidio, kaže, tko ne misli slušati ženu, ne mora ni ulaziti u brak.
-Svaki muškarac mora toga biti svjestan. Moja mu je poruka; U brak nemoj ako ne misliš slušati ženu, kaže Dušan.
Dušan kaže kako su Srpkinje bile i ostale “najz……je” žene pa i danas kad dođu u ove krajeve “prave probleme”.
– Srbi dođu tu i kažu kako imaju pravo besplatno pogledati izvor jer su tu u blizini rođeni. Muškarci brzo odustanu od rasprave, ali žene im “z…..ne”. Cjenkaju se, žele besplatno. Kažem im ja i moj se otac rodio u Americi pa ja tamo nemam nikakvo pravo, poštuj ovo gdje si došla, ali neće. Tek kad spomenem policiju, uključi se muž pa kaže, nemoj ih zvati, platit ćemo, smije se Dušan.
Otkriva kako se mnogi Srbi vraćaju u okolicu Gračaca jer su dobili poticaje od hrvatske države.
Propust hrvatske vlasti
– Neki su digli novac za te poticaje a upisali se kao vlasnici tuđe zemlje, sad su vlasti došle pameti pa traže punomoć, vlasničke papire i što ja znam, ali dogodilo se tu puno toga što nije trebalo, govori Dušan.
No, kaže, nije to njegov problem. On je u životu radio, naradio se, a samo mu je žao što je učio sve i svašta, a nije engleski jezik.
– Ispostavilo se da mi ništa drugo nije trebalo nego engleski jezik, jer kad znaš taj jezik, vrata svijeta su ti otvorena, počevši od ovog izvora Une pa dalje, govori.
Dušan je kroz život radio nekoliko poslova, bio je konobar trgovac, šef restorana, mesar, vozač i na kraju čuvar na izvoru rijeke Une.
– Najbolje mi je bilo dok sam bio konobar jer su bile djevojke okolo mene i ja okolo njih. Sad je teško naći ženu koja je kulturna, obrazovana, pametna, kaže Dušan i otkriva kako i kod posjetitelja koji mu svakodnevno dolaze odmah vidi tko zna gdje dolazi, a tko je došao jer je tud „nabasao“.
Poput vilinske zemlje
Do izvora rijeke Une, koji se nalazi na nadmorskoj visini od oko 450 metara, dolazi se stazom kojom se hoda oko 15 minuta. Na kraju puta čeka vas nevjerojatan prizor, izvor zelenkasto modre boje. Već nakon nekoliko metara ugledat ćete prvi slap. Mjesto je, kako kaže Dušan, poput vilinske zemlje.
– Kažu neki da je izvor Une peti po dubini izvor u svijetu, ali ja kažem da je prvi. Jer, do tla još niti jedan ronioc nije došao, govori Dušan.
Službeni podatci govore kako su speleoronioci zaronili nevjerojatnih 248 metara u dubinu, ali do tla nisu došli.
Izvor je okružen liticama i šumom. Točna dubina mu se ne zna.
Kako piše na stranici Natura jadere koja na temelju Zakona o zaštiti prirode upravlja s 13 zaštićenih dijelova prirode Zadarske županije, izvor izvire na kojih stotinjak kilometara od Zadra, u blizini mjesta Donja Suvaja i Srb. Izvorište je na 398,85 metara nadmorske visine u jako suženom kanjonu gdje na površinu, u obliku okruglog, mirnog i modrozelenog jezera izlazi voda iz velike dubine. Okolinu samog izvora čine šume i strme visoke litice, ispod padina planina Plješevice i Stražbenice. Pored površinskih tokova iz šire okolice, vodom ju bogate brojni krški izvori i vrela koji se javljaju na dnu i sa strane riječnog korita. Una se cijelim svojim tokom odlikuje iznimnom bioraznolikošću sa značajnim brojem reliktnih i endemskih vrsta.
U srpnju 2005. speleolog ronilac Jean Jacques Bolanz zaronio je u Vrelo Une do dubine 205 metara što je u to vrijeme predstavljalo svjetski rekord. Zatim je u kolovozu 2016. Talijan Gigi Casati zaronio do dubine od 248 m, što je također bio novi svjetski rekord. Prema službenim podatcima, te je godine Vrelo Une postalo najdublji istraženi krški izvor u području Dinarida i peti po dubini izvor u svijetu.
Dušan Ćopić je uvjeren kako tu nije kraj.
– Vjerujte mi, taj je izvor još dublji. Jednom će se to i dokazati, zaključio je Ćopić.
Fenix-magazin/MD/Marijana Dokoza
