Nakon dvije godine pauze zbog korona mjera, ove godine na Duhovski ponedjeljak, 06.lipnja, Hrvati iz njemačke Savezne zemlje Sjeverne Rajne i Vestfalije kao i iz Nizozemske, Belgije i Luksemburga, ponovno su hodočastili Majci Božjoj u Neviges.
Tradicionalno hodočašće organizira Hrvatska katolička misija iz Wuppertala na čelu s fra Markom Domazetom Lošom. Svečanost je započela Križnim putem kojeg je predvodio fra Tomislav Dukić, voditelj HKM Düsseldorf.
Misno slavlje predvodio je varaždinski biskup mons. Bože Radoš uz koncelebraciju fra Marka Domazeta Loše i uz pomoć 12 svećenika voditelja hrvatskih misija.
Fra Marko je na početku pozdravio biskupa Radoša, svećenike kao i sve vjernike koji su se okupili u velikom broju u marijansko svetište.
Sve okupljene svećenike i vjernike pozdravio je voditelj samostana u Nevigesu pater Abbe Thomas, koji je s redovničkom zajednicom sv.Martina iz Francuske preuzeo brigu oko samostana, te im zaželio dobrodošlicu.
Nakon svete mise mladi folklorne grupe “Zagreb” Wuppertal nastupala je s Međimurskim plesovima pod nazivom “Da nam pak dojde to vreme” kao i povodom 30. obljetnice Dana državnosti Republike Hrvatske “Pozdrav Domovini” te plesom i pjesmom “ispleli” hrvatski grb. Pratili su ih i zabavljali brojne hodočasnike mladi tamburaški sastav “Hrvatski čuvari” iz Wuppertala, koji su kao samouki glazbenici za vrijeme pandemije ustrajali i vježbali, pa tako napredovali i postali uspješni.
Marijina katedrala (Mariendom) u Nevigesu je stara više od 300 godina. Povijest toga hodočašća počinje u doba reformacije, kada je u franjevačkom samostanu kod Dorstena, pater Antonius Schirley, za vrijeme svoje dnevne molitve pred malom i neznatnom slikom Svete Marije Bezgrješne čuo je glas: “Odnesi me u Hardenberg, tamo želim da me slave!” Ovaj događaj je pratio niz čudesnih ozdravljenja, a o tome je čuo teško bolestan nadbiskup u Paderbornu. Nakon ozdravljenja 25. listopada 1681. godine došao na zahvalno hodočašće u Neviges.
Tim danom počinje marijansko hodočašće u Neviges koje traje do danas. Rijeka hodočasnika je iz godine u godinu jačala i tražila je potrebu za odgovarajućom građevinom. Nakon više pokušaja u vremenskim neprilikama uspjelo se s nakanom izgradnje velebne crkve, Marijine katedrale. Crkva se počela graditi po nacrtu poznatog arhitekta iz Kölna Gottfrieda Böhma od 1966. do 1968. godine. Dana 22. svibnja 1968. godine posvećena je kao crkva Marije Kraljice mira i može primiti do 6.000 ljudi te je nakon katedrale u Kölnu druga crkva po veličini u Kölnskoj nadbiskupiji. Na ovo hodočašće Hrvati dolaze još od davne 1971. godine.
Fenix-magazin/MD/Zvonko Bosnić
