U Stuttgartu je u petak svečanim programom obilježeno 30 godina djelovanja Hrvatske nastave u Baden-Württembergu i 30. godišnjica Hrvatskoga prosvjetnog društva.
Početak večeri, koja se održala u dvorani Bürgerhaus Kursaal Bad Cannstatt, započeo je hrvatskom i njemačkom himnom, a nazočne je prigodnim govorom pozdravila Ivana Nosić, koordinatorica Koordinacije Stuttgart i voditeljica Centra hrvatske nastave u Stuttgartu.
Koordinatorica je u svom govoru istaknula nekoliko važnih pretpostavki u čijem ostvarenju leži ključ očuvanja hrvatske nastave, ali i hrvatskoga jezika i identiteta u dijaspori.
Prva je potreba stalnoga rada na poboljšanju sustava, prilagođavanja potrebama vremena, uvažavanja iskustva i znanja kompetentnih osoba koje su radile u sustavu.
Druga se pretpostavka odnosi na buđenje pomalo izgubljene svijesti o važnosti učenja u krugu obitelji, od koje sve potječe. Treća se pak pretpostavka odnosi na buđenje svijesti o važnosti nesebičnog i požrtvovnog djelovanja u zajednici i davanja sebe zajednici, pogotovo u vremenu kada je pojedinac izrazito okrenut prema sebi i u kojemu ubrzan životni tempo crpi naše snage i često nam ne ostavlja prostora da se više posvetimo nekim višim nesebičnim ciljevima; u vremenu koje se užasava riječi „žrtva“ i bježi od nje, iako dobro znamo da su na žrtvi izgrađene najveće vrijednosti koje imamo – sloboda i život.
Koordinatorica Nosić iskoristila je priliku kako bi okupljenima, ali i svima koji nisu mogli prisustvovati večeri, a dali su svoj doprinos radu hrvatske nastave i djelovanju Hrvatskoga prosvjetnoga društva, zahvalila za sve žrtve koji su i sami učinili za svoju zajednicu, svoj jezik i svoj narod te za svu pomoć i podršku koju su davali hrvatskoj nastavi i Hrvatskome prosvjetnom društvu od slavnih devedesetih, kada je hrvatska nastava zahvaljujući entuzijazmu i požrtvovnosti članova naših zajednica osnovana, do danas, kada stojimo u po mnogočemu različitu vremenu i pred izazovima koje to vrijeme nosi.
Proslavi su nazočili brojni ugledni gosti među kojima je bio i generalni konzul RH u Stuttgartu Ivan Sablić, koji je svojim govorom podsjetio na važnost hrvatskoga jezika, posebice u iseljeništvu.
– Jezik kojim govorimo značajna je odrednica našeg identiteta, rekao je Sablić, te istaknuo jezik i kao važnu političku odrednicu.
Jezikom komuniciramo međusobno, kaže Sablić, a na osnovu dijalekta možemo odrediti iz kojeg dijela Hrvatske netko potječe.
-Stečeno znanje, sve ono što smo u Hrvatskoj stvorili, prenosi se s generacije na generaciju našim hrvatskim pismom. Nekada se to radilo i tradicionalnom usmenom predajom. O obiteljskim precima saznajemo iz obiteljskih priča naših starijih. Malo što nas definira tako osobno kao taj način prenošenja informacija. Sve se to čini putem jezika. Jezik je važna politička odrednica uz koju se vežemo nacionalno a nerijetko su zbog jezika izbijali nemiri i ratovi. Upravo smo u posljednja tri mjeseca svjedoci događanja u Ukrajini gdje se jednom narodu i državi uskraćuje pravo na nacionale elemente, samoodređenje i egzistenciju. Sve nas to itekako podsjeća na 90-te i desetljeća prije. Želja da se osamostalimo i emancipiramo kao narod sa svojom samostalnom državom u kojoj ćemo govoriti svoj jezik, svoj na svome, trajala je nekoliko stoljeća. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika iz 1967. godine velika je znanstvena a i politička pobjeda kojom je neupitno definiran položaj i daljnji razvoj hrvatskoga jezika, rekao je između ostalog generalni konzul Ivan Sablić.
Više stotina posjetitelja, učenika hrvatske nastave i njihovih roditelja, pozdravili su i prof. Estera Šimić, viša stručna savjetnica za Hrvatsku nastavu u inozemstvu, Matthias Wolf, voditelj Ministarskoga savjeta za europska i međunarodna pitanja (Ministarstvo za kulturu, mlade i sport Baden-Württemberg), Alen Saček, predsjednik Glavnoga školskog odbora Koordinacije Stuttgart, te Milan Bošnjak iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan domovine.
U zanimljivom programu, kojeg je vodio koordinator Koordinacije Ulm Matko Đevoić, gosti su mogli uživati u izvedbama mezosopranistice Melise Vlahović i pijanistice Ivane Štimac. Glumac Antonio Šunjić izveo je scenu iz romana „Prosjaci i sinovi“ dok su učenici Hrvatske nastave scenski priredili „Hrvatski kolaž“.
Nastup učenika plesnim su točkama upotpunili članovi folklorne skupine „Tančec“ iz Ehingena pod vodstvom Marije Magdalene i Caroline Dusper te članovi tamburaškog sastava „Primaši“ iz Ehingena pod vodstvom Maximilijana Duspera, ujedno i bivši učenici hrvatske nastave te svojim nastupom pokazali raskoš hrvatske tradicijske baštine.
Valja istaknuti kako hrvatsku nastavu u inozemstvu organizira Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH u 20 zemalja diljem svijeta. Hrvatska nastava je namijenjena djeci i mladima koji privremeno ili stalno žive u inozemstvu, ali i svima onima koji žele učiti hrvatski jezik i upoznati hrvatsku kulturu. U Baden-Württembergu Hrvatska nastava je podijeljena na tri koordinacije – Ulm (koordinator Matko Đevoić), Stuttgart (koordinatorica Ivana Nosić) i Mannheim (koordinatorica Antonija Pavlović), te je od 1991.godine u nadležnosti hrvatskoga Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Financijsku podršku radu u nastavi i organizaciji izvannastavnih aktivnosti od samih početaka pruža Hrvatsko prosvjetno društvo, na čijem je čelu ove godine Mile Baričević. Članovi društva uglavnom dolaze iz redova učitelja i roditelja učenika, ali se i ostali članovi hrvatske zajednice mogu učlaniti i tako poduprijeti rad na izgradnji hrvatskoga identiteta kod najmlađe generacije Hrvata u Baden-Württembergu.
Fenix-magazin/MD/ B. Džajkić / Foto: Fenix (SIM, B.Džajkić, Ž.Cindrić)
