Hrvatska udruga Benedikt upoznala se sa stanjem ostataka rimokatoličke srednjovjekovne crkve sv. Marka u Donjem Karinu, koja je upisana u Registar kulturnih dobara RH, registarski broj: Z-2626. Riječ je o jednobrodnoj crkvi s polukružnom apsidom, izgrađenoj u romaničkom stilu tijekom 11./12. stoljeća (sukladno podacima iz Registra kulturnih dobara RH), s karakterističnim lukovima na bočnim zidovima. Crkva je porušena nakon 1514. godine, kada je Karin pao pod osmansku vlast.
Na terenu su 29.08.2025. godine, nakon obavljenog izvida na terenu, kroz dokumentaciju i fotografije, utvrdili sljedeće:
unutrašnjost i okolica crkve obrasli su korovom i grmljem, a prostor je zapušten i neodržavan;
urušeno kamenje, uključujući i pojedine veće arhitektonske elemente, leži neoznačeno na tlu;
u unutrašnjosti se primjećuju tragovi smeća i devastacije;
statička stabilnost zidova je narušena, a postojeće željezne potpore nisu dostatne;
nema informativne ploče niti oznake da se radi o zaštićenom kulturnom dobru, iako je to zakonska obveza;
na lokalitetu je vidljivo više devastiranih i opljačkanih srednjovjekovnih grobova, unutar i izvan crkvenog prostora, što dodatno svjedoči o zapuštenosti i nesustavnoj zaštiti lokaliteta.
Podsjećaju da je prema zakonu vlasnik kulturnog dobra (u ovom slučaju Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj, koja se upisala u zemljišne knjige kao vlasnik) obvezan čuvati, održavati i omogućiti pristup konzervatorima i javnosti. Trenutno stanje jasno pokazuje da te obveze nisu ispunjene.
Također, prema javno dostupnim informacijama, radovi na zaštiti i konzervaciji ovog lokaliteta posljednje tri godine financiraju se iz državnog proračuna putem Ministarstva kulture i medija. Međutim, na terenu nije jasno koji su konkretni radovi financirani javnim sredstvima, jer su vidljive tek minimalne potpore urušenim zidovima, dok su prostor i grobovi prepušteni propadanju.
Izvidom na terenu nedvojbeno je utvrđeno, da se je prilikom minimalnog izvođenja radova, uklonile i/ili razbacale kamene strukture koje su predstavljale srednjovjekovne grobnice, koje su razbacane po okolnom terenu.
Također na jednoj od grobnica, locirane unutar crkve, su vidljivi radovi na iskopu grobnice, koji je materijal nakon iskopa razbacan na hrpe, dok je stećak u obliku nadgrobne ploče oštećen, a sadržaj grobnice uklonjen (potkrepljujemo fotodokumentacijom).
“Ovom prilikom napominjemo da je postupak neovlaštenog iskopa, prekopa, razrušavanja, oštećenja ili drugačijeg oskvrnuća groba, mjesta ukopa ili spomena na umrle, te tko iskopa, odnese, ošteti, uništi ili premjesti tijelo, fetus, dio tijela ili pepela umrle osobe, kazneno djelo, kažnjivo kaznom zatvora do jedne godine, odnosno do dvije godine zatvora, a sve sukladno stavku 1. i stavku 2., članka 332. Kaznenog zakona.
Također, ukazujemo i na odredbu članka 23., stavka 1. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 145/24) koji glasi: „(1) Kulturna dobra ne smiju se uništiti, oštetiti ili koristiti na način kojim se narušava svojstvo kulturnog dobra.“, te stavka 2. istog članka, koji glasi:„(2) Zabranjeno je obavljanje radnji koje bi mogle narušiti cjelovitost i izvornost i/ili prouzročiti štetne promjene na kulturnom dobru postupanjem koje je u suprotnosti s ovim Zakonom.“, navode iz spomenute udruge.
Nadalje, temeljem članka 23. stavka 3., Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nedvojbeno je propisano slijedeće: „(3) Zahvate i radove na kulturnom dobru dopušteno je obavljati na temelju odobrenja za zahvate na kulturnom dobru koje je izdalo Ministarstvo sukladno ovom Zakonu ili na temelju izdane lokacijske i/ili građevinske dozvole ili potvrde glavnog projekta izdane sukladno ovom Zakonu i propisima kojima se uređuje gradnja i prostorno uređenje.“
Isto tako, člankom 24., stavkom 6. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara je propisano da nadležno ministarstvo, odnosno u ovom slučaju Ministarstvo kulture i medija, stalno prati stanje kulturnih dobara i utvrđuje njihovo stanje najmanje jedanput u pet godina, a podaci o stanju kulturnog dobra unose se u informacijski sustav kulturne baštine Ministarstva koji je povezan u informacijski sustav sukladno propisu kojim se uređuje prostorno uređenje.
Člankom 36., stavkom 1. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara je propisano kako slijedi:
„1) Ako se izvode arheološka iskapanja i istraživanja bez odobrenja ili protivno uvjetima utvrđenim u rješenju o odobrenju, Ministarstvo će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o privremenoj obustavi radova na nalazištu sve dok se ne otklone uočeni nedostaci, a protiv izvođača radova inspekcija za zaštitu kulturnih dobara pokrenut će prekršajni postupak odnosno podnijet će kaznenu prijavu ako je zbog toga kulturno dobro uništeno, oštećeno ili izgubi svojstvo.„
Stoga Hrvatska udruga Benedikt poziva:
nadležni Konzervatorski odjel u Zadru da žurno reagira i provede sve zakonom predviđene mjere zaštite, sanacije i nadzora, uključujući privremenu obustavu radova arheoloških iskapanja (ukoliko se ista provode od strane nadležnog konzervatorskog odjela u Zadru), odnosno utvrdi da li je izdano Rješenje o arheološkim iskapanjima i istraživanja, te pokretanje kaznene prijave jer je došlo do uništenja nekoliko srednjovjekovnih grobnica, te vidljivog oštećenja drugih srednjevjekovnih grobnica registriranog kulturnog dobra
nadležni Konzervatorski odjel u Zadru, provede istragu vezanu uz iskop srednjevjekovne grobnice, kojom prilikom je došlo do oštećenja srednjovjekovne grobnice iz koje je uklonjen sadržaj grobnice te deponiran na nepoznatu lokaciju, te pokretanje kaznene prijave
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske da po službenoj dužnosti pokrene istragu vezano uz povrede odredbi Kaznenog zakona, stavka 1. i stavka 2., članka 332. Kaznenog zakona te ostalih odredbi primjenjivih zakonskih propisa kojima se uređuje zaštita kulturnih dobara i grobnih mjesta.
vlasnika – Srpsku pravoslavnu crkvu u Hrvatskoj, da preuzme zakonom propisanu odgovornost čuvanja i održavanja kulturnog dobra, te pokretanje kaznene prijave jer je došlo do uništenja nekoliko srednjovjekovnih grobnica, te vidljivog oštećenja drugih srednjevjekovnih grobnica registriranog kulturnog dobra
Ministarstvo kulture i medija da transparentno izvijesti hrvatsku javnost koji su točno radovi do sada izvedeni i u kojem iznosu financirani iz državnog proračuna u posljednje tri godine. Ukoliko vrijednost do sada izvedenih radova ne odgovara do sada dodijeljenim sredstvima da hitno provede zakonom propisane mjere te ukoliko je došlo do nesrazmjera do sada izvedenih radova i iznosa kojim je do sada ministarstvo financiralo predmetne radove, pokrene službene postupke i izvide kako bi se utvrdila eventualna zlouporaba neovlaštenog korištenja sredstava te da predstavi plan daljnje zaštite i prezentacije lokaliteta.
Ministarstvo kulture i medija i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, da utvrde da li se adekvatno provodi zaštita i očuvanje zaštićenog kulturnog dobra, te eventualna primjena članka 73. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara s svrhom zaštite i očuvanja kulturnog dobra.
To je potrebno ostvariti na sljedeće načine:
Utvrditi počinjenje kaznenog djela, od strane poznatog ili nepoznatog počinitelja, te poduzeti sve zakonima propisane mjere
Utvrditi da li je izdano valjano Rješenje o arheološkim iskapanjima i istraživanjima, te utvrditi odgovornost osoba na koje je izdano
Rješenje ukoliko je do oštećenja srednjovjekovnih grobnica od strane osobe na koje je izdano citirano rješenje
Ukoliko do oštećenja i uklanjanja sadržaja iz srednjovjekovnih grobnica nije došlo od strane osoba na koje je izdano rješenje, provesti
zakonom predviđene izvide s namjerom utvrđenja počinitelja kaznenih djela od strane nepoznate osobe
Hitno uklanjanje vegetacije i otpada iz prostora crkve i oko nje.
Dodatna statička zaštita zidova i sustavna konzervacija postojećeg zida.
Sanacija i zaštita uništenih i oštećenih grobova te njihovo primjereno obilježavanje.
Postavljanje informativne ploče o kulturno-povijesnom značaju lokaliteta.
Precizno izvješće o tome koji su konkretni radovi do sada financirani iz državnog proračuna.
Uključivanje lokalne zajednice i stručne javnosti u nadzor, čuvanje i interpretaciju lokaliteta.
Hrvatska udruga Benedikt smatra da je riječ o vrijednom spomeniku hrvatske kulturne i crkvene povijesti, koji zaslužuje dostojnu zaštitu, sustavnu obnovu i javnu prezentaciju, te će i dalje aktivno pratiti aktivnosti i provođenje predloženih aktivnosti od strane gore navedenih tijela/osoba/organizacija. Ova ruševina nije samo svjedok prošlosti, nego i dio identiteta hrvatskoga naroda, te tisućljetne uvezanosti i neraskidivog odnosa hrvatskih kneževina/kraljevina, države i rimokatoličke vjere, koji mora biti dostupan javnosti i budućim generacijama.
“Također napominjemo da se sukladno članku 73. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara s svrhom zaštite i očuvanja kulturnog dobra, vlasništvo nad zaštićenim kulturnim dobrom može ograničiti, kako posjeda, tako i njegove uporabe i prometa, a može se provesti i izvlaštenje, te ovom prilikom pozivamo nadležna tijela da provjere da li su ispunjeni uvjeti za primjenu članka 73. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Ovim dopisom želimo informirati i širu javnost o stvarnom stanju rimokatoličke crkve sv. Marka iz razdoblja Hrvatskog kraljevstva u Karinu, kao i o potrebi da se jasno definira odgovornost vlasnika te transparentno prikaže korištenje javnih sredstava za zaštitu ovoga kulturnog dobra.
Pozivamo i sve druge udruge/organizacije/javnopravna tijela i građane Republike Hrvatske da se aktivno uključe u prevenciju ovog eklatantnog primjera uništenja zaštićene hrvatske kulturne baštine, s pozdravom „Dok je srca biti će i Kroacije“, navodi se u priopćenju HU Benedikt.
Fenix-magazin/SČ
