Na Duhovski ponedjeljak, 29.svibnja, Hrvati iz njemačke Savezne zemlje Sjeverne Rajne i Vestfalije kao i iz Nizozemske, Belgije i Luksemburga, hodočastili su po 53. put Majci Božjoj u Neviges.
Piše: Zvonko Bosnić
Ovo tradicionalno svetište koje vodi Hrvatska katolička misija iz Wuppertala na čelu s fra Markom Domazetom Lošom ugostila je po 53. put oko 5.000 hodočasnika.
Svečanost je započela Križnim putem kojeg je vodio fra Robert Slišković, dušobrižnik u HKM Münster.
Misno slavlje predvodio je mr. sc. fra Šimun Markulin, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu uz koncelebraciju don dr. Jure Strujića i fra Branka Šimovića te domaćina fra Marka Domazeta Loše i uz pomoć 12 svećenika voditelja hrvatskih misija.
Fra Marko Domazet Lošo je na početku pozdravio fra Šimuna Markulina, svećenike kao i sve vjernike koji su se okupili u velikom broju u marijanskom svetiš te generalnog konzula RH doc. dr. sc. Ivan Bulić iz Düsseldorfa koji je nazočio misnom slavlju sa svojim suradnicima.
Sve okupljene svećenike i vjernike pozdravio je voditelj samostana u Nevigesu pater Abbe Thomas, koji je s redovničkom zajednicom sv. Martina iz Francuske preuzeo brigu oko samostana, te im zaželio dobrodošlicu, a od fra Marka je na poklon dobio sliku Gospe Sinjske.
Nakon svete mise mladi folklorne grupe “Zagreb” Wuppertal koju vodi Anđelka Marić nastupili su ispred crkve kao i na prostoru gdje su se odvijalo druženje na oduševljenje prisutnih vjernika.
Marijina katedrala (Mariendom) u Nevigesu je stara preko 300 godina. Povijest toga hodočašća počinje u doba reformacije, kada je u franjevačkom samostanu kod Dorstena, pater Antonius Schirley, za vrijeme svoje dnevne molitve pred malom i neznatnom slikom Svete Marije Bezgrješne čuo je glas: “Odnesi me u Hardenberg, tamo želim da me slave!” Ovaj događaj je pratio niz čudesnih ozdravljenja, a o tome je čuo teško bolestan nadbiskup u Pederbornu. Nakon ozdravljenja 25. listopada 1681. godine došao na zahvalno hodočašće u Neviges.
Tim danom počinje marijansko hodočašće u Neviges koje traje do danas. Rijeka hodočasnika je iz godine u godinu jačala i tražila je potrebu za odgovarajućom građevinom. Nakon više pokušaja u vremenskim neprilikama uspjelo se s nakanom izgradnje velebne crkve, Marijine katedrale. Crkva se počela graditi po nacrtu poznatog arhitekta iz Kölna Gottfrieda Böhma od 1966. do 1968. godine. Dana 22. svibnja 1968. godine posvećena je kao crkva Marije Kraljice mira i može primiti do 6.000 ljudi te je nakon katedrale u Kölnu druga crkva po veličini u Kölnskoj nadbiskupiji.
U ovo hodočašće Hrvati dolaze još od davne 1971.godine, a jedan od organizatora prvog hodočašća je upravo bio prisutno fra Branko Šimović na čemu mu je fra Marko kao domaćin zahvalio.
Druženje nakon liturgijskog slavlja nastavilo se na obližnjem proplanku uz domaća jela, pića ali i glazbu.
Fenix magazin/Zvonko Bosnić
