U današnjem svijetu gdje vrijedi pravilo “ako nije fotografirano i objavljeno na društvenim mrežama, nije se ni dogodilo”, iznimno je važno prepoznati trenutak, zadržati emociju i razumjeti život.
Piše: Marijana Dokoza
Jer, život je satkan od trenutaka koje vrijedi prepoznati pa i zabilježiti fotografijom, ali još više srcem. Baš onako kako su to ovo ljeto učinili dvoje mladih koji su jednu večer došli na Paški most kako bi uživali u prekrasnom zalasku sunca. Nisu se fotografirali, nijedno nije bilo zaokupljeno selfijima, samo su se držali za ruke uživali u trenutku, u svojoj ljubavi i prepustili tom čarobnom prizoru u jedno ljetno večer na Paškom mostu.
Inače, Paški most koji je otvoren 1968. godine i koji je u to vrijeme bio jedan od najvećih mostova na svijetu, a zbog jakog vjetra je jedan od najzanimljivijih mostova u svijetu. Zbog svog položaja u podnožju Velebita, most je često izložen snažnim udarima bure pa je jedan i od najčešće zatvorenih mostova na svijetu. Naime, udari dosežu brzinu od preko 200 km/h.
Spomenik oraču u Jankolovici
Južno od Zadra u naselju na sjevernoj periferiji Biograda na Moru Jankolovici nalazi se spomenik oraču koji je podignut 1970. godine u spomen na 200 godina melioracije i 70 godina postojanja poduzeća Vrana, a u to ga je vrijeme izradio danas pokojni akademski kipar Mile Grgas.
Dok voze prema Biogradu na Moru i prolaze Jankolovicom i pored spomenika, mnogi turisti, pa ni domaći ljudi ne znaju puno o onome što on zapravo predstavlja. Spomenik oraču nije slučajno postavljen baš u Jankolovici jer mještani Jankolovice su od davnina poznati po svojoj radišnosti. Naselje je poznato po najpoznatijoj poljoprivrednoj tvrtki na području Zadarske županije Vrana d.o.o., s preko 1.000 hektara poljoprivrednog zemljišta na kojoj se puno toga uzgaja. Spomenik Oraču svjedoči baš o tradiciji poljoprivredne proizvodnje ovoga kraja i radišnosti ovdašnjih ljudi.
Biograd na Moru ima dugu i bogatu povijest
Samo koji minut vožnje od Jankolovice nalazi se Biograd na Moru. Stanovnici kažu, ljeti pun života, zimi spava zimski san, jer jedva da nekog vidite na ulici. No, ovaj gradić s oko pet tisuća stanovnika ima dugu i zanimljivu povijest. Pretpostavlja se kako je nastao na ruševinama antičke Blandone, a ime mu se spominje još u 10. stoljeću.
Nazivaju ga i hrvatskim kraljevskim gradom jer je u 11. stoljeću bio prijestolnica srednjovjekovnih hrvatskih vladara i biskupa. Poznato je kako je kralj Petar Krešimir u Biogradu na Moru 1050. godine osnovao biskupiju, podignuo muški i ženski benediktinski samostan i baziliku Sv. Ivana i 1060. godine mu dao kraljevski imunitet.
– Bogata sakralna povijest i tradicija ovog mjesta vidljiva je i u ranoromaničkoj crkvi Sv. Ante iz 13. stoljeća, crkvi Sv. Roka iz 16. stoljeća te Župnoj crkvi Sv. Stošije sagrađenoj 1761. godine. U 13. i 14. stoljeću Biogradom upravljaju cetinski knezovi, bribirski knezovi Šubići i vranski templari, a nakon toga slijedi posebno težak period za Biograd – do kraja 18. stoljeća pod vlašću Venecije pretrpio je brojna stradanja u mletačko – turskim ratovima, a čak u dva navrata (1521. i 1646. godine) je porušen i zapaljen. Unatoč ovom burnom periodu, sakralna tradicija ovog grada ne jenjava, a o tome svjedoče i crkva Sv. Anastazije s baroknim oltarima izgrađena 1761. godine i dvije male crkvice iz 1850. godine – crkve Sv. Roka i Sv. Antonija, piše u opisu Biograda na Moru, na stranici ilirijabiograd.com.
Hrvatski gradovi, sela, mjesta i otoci obiluju nevjerojatnim pričama koje je zanimljivo slušati ili o njima čitati…treba samo uhvatiti trenutak i primijetiti baš kao što smo to činili tijekom ljetnih večeri u domovini…
Fenix-magazin/Marijana Dokoza
