Dostojanstveno i u miru ulicama Vukovara u subotu je prošla dosad najmasovnija Kolona sjećanja, izvijestile su vukovarske gradske vlasti, dodavši kako se procjenjuje da je od Nacionalne memorijalne bolnice do Memorijalnog groblja hodalo 150.000 ljudi iz Hrvatske i svijeta u sjećanje na vukovarsku tragediju.
U spomen na poginule i nestale hrvatske branitelje i civile u obrani Vukovara 1991., u subotu navečer je od perivoja Dvorca Eltz do Križa svim žrtvama za slobodnu Hrvatsku niz Dunav pušteno nekoliko stotina upaljenih crvenih i bijelih lampiona.
Crveni lampioni u spomen su na nestale, a bijeli za poginule branitelje i civile.
Riječ je projektu „Svjetlosna rijeka sjećanja” Željka Kovačića koji nastao na povijesnom predanju iz Japana prema kojem svjetlost lampiona koji putuju niz rijeku osvjetljava put dušama umrlih.
U počast žrtvi Vukovara u Domovinskom ratu vijence podno spomenika na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata položila su vijence i upalila svijeće državna i druga izaslanstva, koja su do groblja došla u koloni sjećanja od vukovarske Nacionalne memorijalne bolnice “Dr- Juraj Njavro”. Vijence podno spomen obilježja na Ovčari položili su i svijeće upalili hrvatski predsjednik Zoran Milanović, predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenkoviće te član Predsjedništva BiH Denis Bećirević.
Tom prilikom premijer Plenković poručio je kako se Hrvatska neće nikada umoriti u potrazi za preostalim nestalim osobama iz Domovinskog rata te se i ovih dana obavljaju probna iskapanja u vukovarskoj okolici.
Nakon što su 18. studenoga 1991. ušli u grad Vukovar, pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi odveli su 19. studenoga iz vukovarske bolnice najmanje 266 ranjenika, hrvatskih branitelja, medicinskog osoblja i civila od kojih je 200 ubijeno 20. studenoga na poljoprivrednom dobru Ovčara nedaleko Vukovara, dok se za preostalih najmanje 66 osoba još uvijek traga.
Predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenkoviće te član Predsjdništva BiH Denis Bećirević u Vukovaru su u subotu bili nazočni obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 32. obljetnice stradanja toga grada u Domovinskom ratu.
U bolničkom dvorištu održan je komemorativni program “Vukovar – moj izbor i u dobru i u zlu”, što su riječi dragovoljca HOS-a Jean Michela Nicoliera, ubijenog na Ovčari, čiji je brat Paul bio u današnjoj koloni sjećanja rekavši kako je dolazak u Vukovar uvijek ispunjen emocijama i da mu je uvijek zadovoljstvo sresti se s ljudima u Vukovaru.
Među desecima tisuća hodočasnika bili su predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade, Gordan Jandroković i Andrej Plenković, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, ministri u Vladi, saborski zastupnici, predstavnici političkih stranaka te brojni drugi uglednici iz političkog i javnog života Hrvatske, koji su se u izjavama svi zauzimali za dostojanstveno obilježavanje žrtve Vukovara naglašavajući ogromnu žrtvu toga grada u Domovinskom ratu.
Kolonu su predvodili hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata i pripadnici HOS-a koji su branili Vukovar 1991. No, zbog velikog broja sudionika oni su se nalazili u sredini kolone, koja je bila dugačka više od 5,5 kilometara, kolika je udaljenost od bolnice do Memorijalnog groblja. Bio je to razlog jednosatnog kašnjenja u polaganju vijenaca i paljenju svijeća na groblju državnih i drugih izaslanstva.
Zvonila crkvena zvona, odjekivao glas Siniše Glavaševića
Dok su hodočasnici prolazili gradskim ulicama, sa zvonika crkve sv. Filipa i Jakova zvonila su zvona, a sa zvučnika smještenih na prozore zgrade Hrvatskog radija Vukovar odjekivala su ratna izvješća pokojnog Siniše Glavaševića, ubijenog na Ovčari 20. studenog 1991.
Kada bi nailazili pripadnici HOS-a, brojni građani koji su se nalazili duž trase kojom je prolazila kolona sjećanja zapljeskali bi, sporadično su se čuli i uzvici “Za dom spremni”, a moglo se zamijetiti i kako pojedinci dižu ruku u zrak.
Na zgradi gradske uprave u središtu Vukovara izvješen je jumbo plakat ovogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja koji je tiskao Grad Vukovar, a izazvao je političke kontroverze jer je na plakatu u nazivu gesla “Vukovar – moj izbor i u dobru i u zlu” istaknuto slovo “U” te grb HOS-a.
Uz taj plakat izvješen je i plakat s grbovima svih postrojbi koje su branile Vukovar 1991., uz poruku “Hvala vam”, koji su gradske vlasti predstavile naknadno, nakon što je objavljen plakat s geslom koji je uzburkao političku javnost.
U međuvremenu, Vijeće za domovinski pijetet tiskalo je svoj plakat za obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara koji se u Vukovaru nalazi izvješen na ustanovama u vlasništvu Republike Hrvatske i vukovarskoj bolnici u kojoj je održan središnji komemorativni skup.
Na tim mjestima ne zamjećuje se plakat Grada Vukovara, koji je moguće vidjeti u svim dijelovima Vukovara.
U gradu su puni ugostiteljski objekti i pekarnice, a gradske ulice zakrčene su stotinama parkiranih automobila i drugih motornih vozila dok su autobusi preusmjereni na parkirališta u Priljevu, izvan središta grada.
Ranije smo objavili
Komemorativnim skupom u dvorištu vukovarske Nacionalne memorijalne bolnice “Dr. Juraj Njavro” počelo je u subotu središnje obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine i 32. godišnjice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu.
Prigodnom programu “Vukovar – moj izbor i u dobru i u zlu” uz sudjelovanje Klape “Sveti Juraj” Hrvatske ratne mornarice, Najboljih hrvatskih tamburaša i glumca Darka Milasa, uz velik broj okupljenih domoljuba pristiglih iz cijele Hrvatske i okolnih država te sudionika obrane grada 1991. godine nazočni su i predsjednici države, Hrvatskog sabora i Vlade Zoran Milanović, Gordan Jandroković i Andrej Plenković.
Također tu su i posljednji zapovjednik obrane Vukovara Branko Borković, brojni ministri u Vladi, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, koji će na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata predvoditi svetu misu, nadbiskup i metropolit đakovačko-osječki Đuro Hranić, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, župani hrvatskih županija predvođeni vukovarsko-srijemskim županom Damirom Dekanićem, saborski zastupnici i predstavnici političkih stranaka te drugi uglednici iz javnog i političkog života Hrvatske.
Nakon prigodnog programa u dvorištu bolnice sudionici Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, predvođeni vukovarskim braniteljima i ratnim stradalnicima, na čijem čelu će biti pripadnici HOS-a koji su branili Vukovar 1991., uputit će se u koloni sjećanja gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata gdje će državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće u spomen na poginule hrvatske branitelje i civile u agresiji na Vukovar.
Duž gradskih ulica koju će u Koloni sjećanja proći sudionici od bolnice do 5,5 kilometara udaljenog Memorijalnog groblja, učenici osnovnih škola grada Vukovara jutros su zapalili lampione.
“Vukovar – moj izbor i u dobru i zlu”
Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. ove se godine obilježava pod geslom “Vukovar – moj izbor i u dobru i zlu”, za koje su uzete riječi francuskog dragovoljca i vukovarskog branitelja Jeana Michela Nicoliera, ubijenog na Ovčari.
U spomen na 18. studenoga 1991., Hrvatski je sabor 1999. donio Odluku o proglašenju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kako bi se odala počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode.
Odlukom Vlade iz 2019. godine 18. studenoga proglašen je blagdanom i neradnim danom te se obilježava kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Pod opsadom bivše JNA i srpskih paravojnih snaga Vukovar je bio 87 dana, a bitka je završila 18. studenoga 1991. okupacijom grada, koja je potrajala do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kojom su Vukovar i druga okupirana mjesta vraćeni u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
U borbama i svakodnevnim topničkim napadima na grad poginulo je 2717 hrvatskih branitelja i civila, a grad je u potpunosti razrušen. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenika, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.
Stotine djece ostalo je bez roditelja, a još i danas je na popisu nestalih osoba iz Domovinskog rata 374 onih kojima se svaki trag gubi u ratnom Vukovaru u jesen 1991. godine.
Ranije smo objavili:
Pod geslom “Vukovar – moj izbor i u dobru i u zlu” u Vukovaru se u subotu obilježava 32. godišnjica vukovarske tragedije i stradanja u Domovinskom ratu tijekom kojega je u tome istočnoslavonskom gradu ubijeno 2.717 hrvatskih branitelja i civila, a 374 ih se još vodi nestalima, javlja HINA.
U spomen na 18. studenoga 1991. godine, kada je nakon tromjesečne opsade pripadnika bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi slomljena obrana Vukovara, gradskim ulicama u koloni sjećanja proći će tisuće domoljuba iz svih dijelova Hrvatske.
U koloni sjećanja koja će proći trasom dugom 5,5 kilometara, od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, očekuju se i najviši predstavnici državnih vlasti predvođeni predsjednicima Republike, Sabora i Vlade, koji će na Memorijalnom groblju položiti vijence i zapaliti svijeće.
I ove će se, kao i prethodnih godina, na tome groblju postaviti hrvatske zastavice ispred bijelih križeva, koji simboliziraju ekshumirane iz masovne grobnice na susjednom vukovarskom Novom groblju, 938 žrtava stradalih u agresiji na Vukovar u Domovinskom ratu.
Najveća je to masovna grobnica u Europi nakon Drugog svjetskog rata te uz onu na Ovčari, iz koje je ekshumirano 200 žrtava, odvedenih nakon sloma obrane grada iz vukovarske bolnice te ubijenih 20. studenog 1991. na tom poljoprivrednom dobru nedaleko Vukovara, predstavlja jedan od najstrašnijih simbola vukovarskog stradanja u agresiji u jesen 1991. godine.
Vukovar je pod opsadom bio 87 dana, a bitka je završila 18. studenoga 1991. okupacijom grada koja je potrajala do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kojom su Vukovar i druga okupirana mjesta vraćeni u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
Po podacima vukovarske bolnice, tijekom tromjesečne agresije na Vukovar ranjeno je 1219 branitelja i civila. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenika, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.
Stotine djece ostalo je bez roditelja, a na popisu nestalih osoba iz Domovinskog rata još su 374 osobe kojima se svaki trag gubi u ratnom Vukovaru u jesen 1991.
Ubijeno je 2.717 hrvatskih branitelja i civila, čija se imena mogu pročitati na spomen pločama koje su prije nekoliko godina postavljene u Pastoralnom centru sv. Bono Franjevačkog samostana u Vukovaru.
U spomen na 18. studenoga 1991., Hrvatski je sabor 1999. donio Odluku o proglašenju dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kako bi se odala počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode.
Politička prepucavanja oko kolone i plakata
Odlukom Vlade iz 2019. godine 18. studenoga proglašen je blagdanom i neradnim danom te se obilježava kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Program će početi u jutarnjim satima kada će učenici vukovarskih osnovnih škola upaliti lampione duž trase kojom će proći kolona sjećanja.
Obilježavanje vukovarske tragedije ove je godine zasjenjeno političkim prepucavanjima nakon što su vukovarske gradske vlasti objavile da će kolonu predvoditi pripadnici HOS-a koji su branili Vukovar 1991. te tiskale plakat obilježavanja na kojem je ime HOS-a i geslo “Vukovar – moj izbor i u dobru i zlu”, što su riječi na Ovčari ubijenog pripadnika HOS-a, francuskog dragovoljca Jeana Michela Nicoliera.
Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava (Domovinski pokret) optužio je Ministarstvo hrvatskih branitelja i Vijeće za domovinski pijetet da su pokušali Vukovarcima “ukrasti” kolonu sjećanja, što je s državne razine odlučno odbačeno.
Sporna je i poruka Penave kako su svi dobrodošli u kolonu, ali u njoj nije mjesto “onima koji niječu vrijednosti Domovinskog rata”, što je naišlo na osudu premijera i Vlade, ali i dobrog dijela hrvatske oporbe te braniteljskih i stradalničkih udruga.
Središnja komemorativna svečanost počet će u 10 sati u dvorištu Nacionalne memorijalne bonice “Dr. Juraj Njavro”, nakon čega će se sudionici u koloni sjećanja uputiti prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata na kojem će državna i druga izaslanstva položiti vijence i upaliti svijeće.
Molitvu će na groblju predvoditi nabiskup đakovački i srijemski, mons. Đuro Hranić, dok će svetu misu predvoditi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, nadbiskup Giorgio Lingua.
U 17 sati niz Dunav će biti pušteni upaljeni lampioni za poginule i nestale u agresiji na Vukovar u sklopu projekta “Svjetlosna rijeka sjećanja”.
Fenix-magazin/SIM/Hina
