Crnogorski predsjednik Milo Đukanović vratio je u ponedjeljak parlamentu na ponovno odlučivanje zakon o izmjenama i dopunama zakona o predsjedniku Crne Gore, kojim je većina zastupnika pokušala natjerati Đukanovića da mandat za formiranje nove vlade povjeri zastupniku Demosa Miodragu Lekiću.
Đukanović je u obrazloženju naveo da bi se potencijalnim proglašavanjem tog zakona “neminovno otvorilo pitanje očuvanja ustavnosti i zakonitosti, te pravne sigurnosti u političkom i pravnom sustavu države”.
Također je naveo i da su da bi se stvorile “očito nedemokratske” pretpostavke za uništavanje ustavnog dobra kakvo je načelo podjele vlasti zasnovano na ravnoteži i međusobnoj kontroli.
Izmjene zakona o predsjedniku Crne Gore inicirao je prosrpski Demokratski front, a podržali su zastupnici Demokrata bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića i građanski orijentirane Abazovićeve koalicije “Crno na bijelo”. U obrazloženju inicijative se navodi da je „javni interes da Lekić dobije mandat za formiranje nove vlade, jer je aktualna u tehničkom mandatu“
Zastupnici Đukanovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) tijekom rasprave ustvrdili su da se radi o „ustavnom puču“ i „pravnom nasilju“. Međunarodna zajednica opomenula je vladajuću većinu na posljedice usvajanja zakona koji bi mogao biti u suprotnosti s ustavom Crne Gore.
Predsjednica crnogorskog parlamenta Danijela Đurović trebala bi zakazati novu sjednicu na kojoj bi se ponovo raspravljalo o spornom zakonu.
Đukanović je ranije odbio nekadašnjem diplomatu iz vremena Slobodana Miloševića, Miodragu Lekiću, povjeriti mandat obrazlažući taj postupak činjenicom da ga nije podržala većina zastupnika u parlamentu, jer je potpise za Lekićevu kandidaturu predalo 37 zastupnika, dok su njih četvoro iz koalicije „Crno na bijelo“ premijera Dritana Abazovića dalo samo verbalnu podršku.
Po ustavu Crne Gore, ako bi parlament ponovo usvojio izmjene zakona o predsjedniku, Đukanović bi ih morao potpisati i one bi stupile na snagu danom objavljivanja u Službenom listu.
Pravni vakuum također je nastao zbog nefunkcioniranja crnogorskog Ustavnog suda, koji trenutno ima samo tri od sedam sudaca i ne može donositi odluke o ustavnosti pravnih akata. Ostalih četvoro otišli su po sili zakona u mirovinu, a zastupnici u parlamentu nisu se uspjeli dogovoriti i osigurati dvotrećinsku većinu za izbor novih.
Koalicija okupljena oko Đukanovićevog DPS-a pozvala sve koji se protive „ustavnom nasilju“ na prosvjed ispred crnogorskog parlamenta u utorak poslijepodne.
Predsjednica parlamenta pozvala je ponedjeljak predsjednike svih parlamentarnih stranaka da počnu dijalog kojim bi pokušali riješiti trenutnu političku krizu. Đurović je sastanak čelnika stranaka zakazala za srijedu, podsjećajući da ustavni sud ne funkcionira te da je neophodno političkim dijalogom doći do rješenja trenutne komplicirane političke I društvene situacije. Također je istaknula d bi jedna od tema razgovora trebao biti i zakon o predsjedniku.
Fenix-magazin/SČ/Hina
