Austrijski mediji u svojim izvješćima u srijedu poslijepodne navode kako strategija gospodarskog oporavka Europske unije nakon koronakrize koju je danas zastupnicima Europskog parlamenta u Bruxellesu predstavila predsjednica Europske Komisije Ursula von der Leyen „više ide u prilog osovini Merkel-Macron“ nego „štedljivoj četvorki“, kojoj uz Nizozemsku, Švedsku i Dansku pripada i Austrija. U nastavku ističu kako austrijski kancelar Sebastian Kurz prijedlog Komisije vidi kao „početnu točku za pregovore“.
„Pozitivno je da se može primijetiti, da su brojke vezane uz Fond za oporavak EU vremenski ograničene, kako ne bi bilo ulaska u trajni zajednički dug Unije“, rekao je Kurz za austrijski dnevni list Kronen Zeitung, Napomenuo je kako se još mora „pregovarati o visini te odnosu između bespovratne pomoći i kredita“.
I dok austrijski kancelar na jednoj strani ističe kako je prijedlog Europske komisije „baza za pregovore“ između „štedljivih država“ i njemačko-francuskog prijedloga, na drugoj strani Kurz Bruxellesu jasno daje na znanje da Austrija isto kao i Nizozemska, Švedska i Danska imaju „odgovornost prema svojim poreznim obveznicima“.
„Mi smo se, upravo iz odgovornosti prema našim poreznim obveznicima, jasno izjasnili za kredite“, pojasnio je Kurz.
Reakcije austrijskih političkih stranaka na današnji proračunski prijedlog Europske komisije i strategiju gospodarskog oporavka EU nakon koronakrize koju je predstavila Ursula von der Leyen bile su različite. Socijaldemokrati (SPÖ), Zeleni i Neos pozitivno su ocijenili izneseni prijedlog. Krajnje desna Slobodarska stranka (FPÖ) protiv je „novčanih poklona“ Austrijanaca drugim državama članicama i traži od kancelara Kurza da jamči da neće doći do takve vrste poklanjanja.
Šef kluba zastupnika FPÖ-a u austrijskom parlamentu Herbert Kickl je rekao kako „ne smije doći do trulih kompromisa na teret Austrijanaca“. Zatražio je od kancelara Kurza da jamči da novac austrijskih poreznika neće biti dio bespovratnih sredstava pomoći iz Fonda za oporavak EU-a „teškog“ 750 milijardi eura, navodi „Krone“. Dodaje kako je proračunski prijedlog EK predstavljen kao svojevrsni kompromis između strategije Berlina i Pariza i tzv. „štedljivih članica“ , kojim je prema svemu sudeći otvoren prostor za međusobno pregovaranje.
Fenix-magazin/Snježana Herek