Na Festivalu knjige u Matici hrvatskoj predstavljena je u petak knjiga ”Putevima Hrvatskog proljeća“ novinara i publicista Mate Kovačevića, koja donosi priču o protagonistima pokreta iz 1971., a koji su dvadeset godina kasnije bili nositelji ideje hraske državnosti.
“Naglasak bih stavio na prvi dio knjige koji je zapravo politički. On sadrži likove koji su protagonisti ne samo tijekom Hrvatskog proljeća, nego su oni bili i nositelji ideje hrvatske državnosti 1990-ih godina. Ne radi se ovdje o čisto historiografskom pristupu, nego je to više pristup filozofije nacionalne povijesti”, rekao je na predstavljanju autor knjige, novinar Hine Mate Kovačević.
Hrvatsko se proljeće, kao pokret morao dogoditi, a dogodio se 30 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, kada dolazi do ekspanzije jedne ideje u cijelom hrvatskom narodu, istaknuo je .
“To je ideja hrvatske državnosti, identiteta i samobitnosti, s tim da nositelji tog preporodnog gibanja nisu gledali jednako na hrvatsku budućnost. Od studenata koji su tražili ono što je tada bilo nemoguće, do Matice hrvatske, preko niza ljudi koji su pisali za Hrvatski tjednik, intelektualno osmišljavali ideju hrvatske državnosti”, ističe autor.
Prvi dio knjige naslovljen je “Od proljeća do zrele državnosti”. U njemu se, piše Domagoj Vidović u predgovoru knjige, naznačuju kronologija, prostorni obuhvat i posljedice Hrvatskog proljeća te dalekosežan utjecaj koji je to razdoblje imalo na kasniju borbu za hrvatsku neovisnost.
“Hrvatsko proljeće nije odjeknulo samo u Hrvatskoj, ono je probudilo nadu u bolje sutra i među bosanskohercegovačkim, vojvođanskim i crnogorskim Hrvatima, i među pripadnicima kulturne elite, i među običnim pukom”, navodi Vidović.
Prof. Josip Lisac ocijenio je da pitanje Hrvatskog proljeća nije lagano pitanje. “Iako ga je tadašnji politički vrh odlučio srezati, omogućio je Ustav iz 1974.godine i danas je Hrvatska samostalna država”, rekao je Lisac, govoreći o Ustavu SFRJ koji je spustio više ovlasti na razinu republika.
“Bilo je dostojnih nastavljača tog Ustava koji su stvorili hrvatsku državu. Imamo razloga biti im zahvalni”, naglasio je prof. Lisac.
Drugi dio knjige nosi naslov “Između kulture i politike”. Umjesto politike, u njemu dominiraju tekstovi jezikoslovne i književne tematike, a mogu se pronaći i tekstovi o glazbeniku Rajku Dujmiću i sportskim novinarima Zvonimiru Magdiću i Frediju Krameru.
Matica hrvatska predstavila i “Benjaminov zbornik”
Nakon Kovačevićeve knjige ”Putevima Hrvatskog proljeća“, na Festivalu knjige u Matici hrvatskoj predstavljen je “Benjaminov zbornik”, u čast Benjamina Toliću (1943.-2022.) književniku, diplomatu i bivšem glavnom uredniku Hine, od 1998. do 2000.
“Nemojmo zabraviti da je to vrijeme kada su počele privatizacije medija i kada je, rekla bih, krenulo ono što mladi danas zovu kultura otkazivanja. Počela je kultura otkazivanje neistomišljenika, s kojom se susreo i jedan erudit kakav je bio Benjamin Tolić”, rekla je bivša ravnateljica Hine Smiljana Škugor Hrnčević.
“Benjaminov zbornik” sadrži i njegov esej o europskom identitetu, objavljen u Hrvatskom slovu 1999. godine, deset godina nakon pada Berlinskog zida, o kojemu je govorio HDZ-ov saborski zastupnik Davor Ivo Stier.
“On uzima tu činjenicu, odnosno rušenje komunističkih diktatura u istočnoj Europi kao jednu prekretnicu koja poziva na to da se razmisli ponovno o tome što je to Europa. Tolić smatra da Europa jest entitet koji ima svoj identitet. Ali kako ga definirati? Na to pitanje odgovara Tolić u ovoj knjizi”, zaključio je Stier.
Fenix-magazin/MD/Hina
