Festa Sv.Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, koja se nalazi na popisu UNESCO-ve svjetske nematerijalne baštine, od 972. godine se neprekidno slavi na području Dubrovačke biskupije i nekadašnje slavne Dubrovačke Republike.
Piše: Ane Mljećka
Tako će i ove godine za blagdan Sv.Vlaha, 3. veljače, u Dubrovnik na procesiju doći štovatelji sv. Vlaha s crkvenim barjacima i narodnim nošnjama. Osim s područja Dubrovačke biskupije, vjernici dolaze i iz drugih hrvatskih biskupija s područja Hrvatske i BiH. Svi oni će sudjelovati u procesiji Stradunom gdje će se ispred crkve Sv. Vlaha pokloniti svecu zaštitniku Dubrovnika te pomoliti i zahvaliti sv. Vlahu za zaštitu u prošlosti i preporučiti sebe i svoje bližnje za budućnost.
Festa Sv. Vlaha je, što bi rekli Dubrovčani „za pravo rijet“ Festa nad Festama. Dubrovčani, bez obzira u koji dio svijeta ih je život odnio, štovat će i slaviti svog Svetog Vlaha jer festa za njih znači slobodu i nezavisnost, ljubav prema svom Gradu i cijelom dubrovačkom kraju te svojoj domovini Hrvatskoj .
Kad pođete u Hrvatsku, kad dođete u Dubrovnik te vidite sve ljepote bisera hrvatskog Jadrana i za mnoge jednog od najljepših gradova Mediterana, nastojte posjetiti i ostale dijelove nekadašnje čuvene Dubrovačke Republike. Kad se prošećete Stradunom i popnete se na Dubrovačke zidine, nakon silaska sa zidina posjetite i sve predivne i brojne katoličke crkve, muzeje, Knežev dvor, palaču Sponzu, popijte kavu u Gradskoj kavani, okupajte se na Porporeli i uživajte u kulturnim događajima, posebno u Dubrovačkim ljetnim igrama ako Dubrovnik posjetite ljeti.
Nastojte u Sponzi zaviriti i u Spomen sobu hrvatskih branitelja, svratiti do kluba Hrvatskih ratnih vojnih invalida, popričati s tim divnim ljudima koji su dali sve za slobodu Hrvatske. Jer svaki je vaš posjet i lijepa riječ melem za njihovo ranjeno srce i napaćenu dušu. Kad se popnete na Srđ i doživite božanstveni pogled na Dubrovnik, svakako prošetajte do tvrđave Imperijal koja je bila zadnja crta odbrane Grada, a u kojoj je danas vojni muzej Domovinskog rata.
Kako biste doista doživjeli Južni Jadran i Dubrovačko područje morate poći i do Župe Dubrovačke i Konavala. Ako dolazite iz Sjedinjenih Američkih Država, postoji izravna avionska veza New Yorka s Dubrovnikom. Kad sletite u zračnu luku Čilipe, krenite obilazak od čarobnog Cavtata. Okupajte se na Prevlaci, obiđite Molunat te otiđite na Pasjaču, jednu od najljepših plaža na Jadranu. Također posjetite muzej u tvrđavi Sokol Grad koja je s istoka čuvala Dubrovačku Republike od neprijateljskih napada. Pođite dalje Stazama Stećaka i posjetite Crkvu Sv. Barbare kao i Zavičajni muzej Konavala s tradicionalnim Konavoskim vezovima i nošnjama. Iako su cijele Konavle u Domovinskom ratu bile spaljene od srpsko-crnogorskih agresora, vrijedni Konavljani su ipak uspjeli obnovit Konavle u kojem su Konavoski dvori i ostali restorani, vinski podrumi i vinice uokolo rječice Ljute.
Nemojte zaobići ni najpoznatiju vinariju s tog područja, Dubrovačke podrume koji su također podignuti iz pepela nakon bestijalne agresije na Konavle i jug Hrvatske. Kušajte i vina Mali plavac i čuvenu Dubrovačku malvaziju koja svi proizvode, od Dubrovačkih podruma do ostalih privatnih vinarija poput vinarije Miljas, Crvik, Miličić, Karaman i drugih. Pri povratku s Grude, svratite u Čilipe i zabalajte (zaplešite) Linđo i Konavosko kolo. Svratite i u Župu Dubrovačku, u Plat i Mline te nastavite put preko Brgata u Rijeku dubrovačku. Put će vas dalje voditi kroz Veliki i Mali Zaton, a nemojte zaobići ni predivna mala mjesta Dubrovačkog primorja. Svratite u Trsteno, gdje se nalazi poznati poznati Arboretum iz 15. stoljeća te Slano u kojem je obnovljen Knežev dvor.
Kad dođete u Ston, mali gradić poznat po soli i kamenicama, obiđite i Stonske zidine koje su poslije Kineskog zida drugom po veličini zidu u svijetu. U Stonu ste kročili na početak poluotoka Pelješca koji je zasigurno kraljevina čuvenih vina, od Plavca malog do Dingača, Postupa i Pošipa. Dokaz tomu je fantastični muzej vina, Dom vinarske t radicije House of wine u Putnikoviću. Tu u blizini je i čuvena Vinarija Miloš sa vinima koja se prodaju tek nakon 10 godina sazrijevanja te Matuško podrumi i vinarija. Obiđite i vinarije Bura, Mrgudić Dingača i Postupa koji su odavno poznati ljubiteljima vrhunskuh vina u Americi i svijetu. Ako budete u mogućnosti svakako poslušajte predavanja o uzgoju vina na Pelješcu od kraljice Dingača Marije Mrgudić koja sa svojom obitelji uspješno vodi vinsko carstvo Pelješkog Dingača. Neprocjenivo je stati između trsova loze dingača koji rastu na obroncima škrte kamenite zemlje koji se strmoglavo spuštaju do moru na južnoj strani Pelješca sa pogledom predivni otok Mljet. Preko puta Pelješca, odakle počinje Pelješki most protežu se mnogi vinogradi među njima i Komarna Vinarije čija vina su takodjer vrlo popularna medju ljubiteljima vina u Americi
Nemojte zaobići ni otok Korčulu, također poznatu po vrhunskim bijelim vinima Grk i Pošip. Otamo odjedrite do Lastova i zaronite u najljepše dubine tamošnjeg Parka prirode. Krstarenje zaokružite posjetom dubrovačkim Elafitima te na kraju dođite na čarobni otok Mljet koji je najstariji vodeni NP na Mediteranu. Za autoricu ovih redaka koja je rođena u Pomeni na Mljetu, kao i za sve Mljećane, je poseban osjećaj doći doma i sjesti na taracu ispod bora. Još kada mi sa rive rangeri NP Mljet zažele dobrodošlicu, a iz susjednog restorana Pomena zapjevaju pjesmu “Moja Ane broji dane” te iz restorana Adriatic pošalju hobotnice ispod peke, onda sreći nema kraja. Na Mljetu nikome ne može bit dosadno. To će svima zasigurno objasnit i moja kćer Michelle, Amerikanka koja je poslije studiranja na RIT-u odlučila živjeti na Mljetu. Šetnja, kupanje i vožnja biciklom ili kajakom oko Mljetskih jezera je odmor za dušu. Kupanje i ronjenje u Odisejevoj špilji i prekrasnim plažama Vale Sutmiholjske, Saplunare i Blace vratit će vas legendama Odiseja i Nimfe Calypso, Sv.Pavla, Rimljana i ilirske kraljice Teute. Uživajte u delicijama mljetskih konoba i restorana te isprobajte Mljetska vina Meledu i Melitu Vinarije obitelji Hazdovac. Na kraju na čarobni otočić Sv.Marije, nekadašnji benediktinski samostan iz 12 st. i shvatit ćete da ste u raju na zemlji.
Fenix-magazin/SIM/Ane Mljećka Foto: A. Mljećka
