Prvo veliko istraživanje o stanju društvene svijesti tijekom svibnja i lipnja agencija Promocija plus provela je ekskluzivno za RTL.
Koliko Hrvata vjeruje u Boga?
Unatoč tome što (prema dostupnim podacima popisa stanovništva) oko 90 posto populacije u Hrvatskoj pripada nekoj vjeroispovijesti, prema ovom istraživanju u Boga vjeruje 69 posto ispitanika.
S tim da postoje razlike. Čvrstih vjernika je 17 posto, 21 posto građana smatra da su religiozni, a najviše je onih koji vjeruju u Boga, ali ne i u sva religijska pravila (30 posto). Oni koji nisu religiozni najčešće se izjašnjavaju kao ateisti (6,6 posto), da su ravnodušni prema religiji (6,5 posto) i duhovnosti, agnostika je 3,3 posto, a nesigurnih je 4 i pol posto.
Pa iako gotovo dvije trećine ispitanika vjeruje u Boga, na vjerske obrede (na tjednoj bazi) ide tek 11 posto njih, a svakog dana 1,2 posto. Onih koji sudjeluju na blagdane nešto je više – takav je svaki peti ispitanik (19 posto).
Žene su nešto češće religiozne u odnosu na muškarce (gotovo 73 prema 65 posto), a – očekivano – među starijima je više vjernika u odnosu na mlađe dobne skupine.
Najmanje religioznih je zabilježeno među najobrazovanijim (63,6 posto), dok je među najslabije obrazovanima znatno više religioznih (84,5 posto). Najveća koncentracija religioznih je u naseljima ispod 1000 stanovnika (77,4 posto), a znatno niža u velikim urbanim središtima.
Najviše je religioznih u Sjevernoj Hrvatskoj (81,8 posto), a najmanje u Sjevernojadranskoj regiji (53,3 posto).
Pripadnici katoličke konfesije su se izjasnili da su religiozni u 84,9 posto slučajeva, pravoslavni u 33,4 posto, islamske 75,5 posto, dok su ispitanici koji se izjašnjavaju da nisu pripadnici niti jedne vjeroispovijesti religiozni u svega 0,4 posto slučajeva.
Utjecaj katoličke crkve
Utjecaj katoličke crkve na društvo u Hrvatskoj nije dobar – tako misli gotovo 40 posto ispitanika. S konstatacijom da taj utjecaj jest dobar – slaže se tek svaki treći ispitanik (29 posto), dok je trećina onih koji se ni slažu ni ne slažu (27,1 posto).
Skoro polovica (49,4 posto) najviše obrazovanih se ne slaže s tom tvrdnjom, a velika razina koncentracije neslaganja zabilježena je u najvećim hrvatskim gradovima (iznad 100.000 stanovnika), a regionalno u Sjevernojadranskoj regiji i na području Zagreba.
A da katolička crkva u Hrvatskoj ne treba imati utjecaj na politička zbivanja misli 68 posto ispitanika. Da Crkva treba imati utjecaj misli tek 16 posto.
Udio protivnika je veći među mlađom populacijom (oko 75 posto u dobnim skupinama do 50 godina), među obrazovanijim (70,2 posto sa srednjom školom, odnosno 76,1 posto s najvišim obrazovanjem), te najviše u Sjevernojadranskoj regiji (84,7 posto). Slična razina protivljenja iznošenja političkih stajališta od strane predstavnika vjerskih zajednica na vjerskim obredima (66,8 posto protivnika).
Žene svećenice
Istraživanje je ispitalo i što mislite o ženama svećenicama, seksu prije braka i kontracepciji – teme koje uvijek pobude raspravu.
Sa zaređivanjem žena slaže se gotovo polovica ispitanika (45,2 posto); tome se protivi otprilike svaki četvrti ispitanik (23,4 posto). Doduše, svaki treći je neopredijeljen, nema stajalište o tome ili ga ne želi reći (31,4 posto).
Seks prije braka
Seks prije ili izvan braka je grijeh za 9 posto građana. S tim se ne slaže više od 70 posto građana, a protiv ovog vjerskog učenja su češće muškarci nego žene (gotovo 76 prema 67 posto).
Posebno se razlikuju udjeli među najmlađim i najstarijim (82,2 posto mlađih od 40 godina se ne slaže s ovom vjerskom dogmom, a svega 51,2 posto među starijima od 70 godina). Najmanje protivnika ove vjerske dogme je među najslabije obrazovanim (50,6 posto), a znatno veća koncentracija među najobrazovanijima (76,4 posto). Građani iz urbanih središta većim od 50.000 stanovnika češće su protiv ove vjerske dogme (više od 78 posto). Najveća koncentracija zabilježena je u Sjevernojadranskoj regiji (77,5 posto) i na zagrebačkom području (79,3 posto).
Cijelo istraživanje možete pročitati OVDJE.
Fenix-magazin/MMD/RTL
