Državni službenici u mirovini često primaju znatno veće mirovine od umirovljenika koji primaju klasičnu starosnu mirovinu. Zašto je to tako i koji se iznosi mogu očekivati?
Sustav mirovinskog osiguranja u Njemačkoj tema je žestokih rasprava. U središtu su često razlike između mirovina (Rente) i službeničkih mirovina (Pension). Posebno je osjetljivo to što državni službenici u prosjeku primaju znatno veće iznose u mirovini od većine ostalih umirovljenika. No što stoji iza toga? Detaljniji pogled na brojke i pozadinu donosi više jasnoće.
Prosječne službeničke mirovine u Njemačkoj
Kako izvještava Statistisches Bundesamt, u siječnju 2022. prosječna službenička mirovina u Njemačkoj iznosila je 3.170 eura bruto mjesečno. Godine 2021. iznosila je 3.160 eura bruto – dakle porasla je za deset eura. Presudan čimbenik za visinu mirovine jest čin odnosno razina službe.
Službenici u srednjem i nižem rangu primali su u prosjeku 2.318 eura mjesečno, dok su njihovi kolege u višem rangu primali 3.339 eura. U najvišem rangu iznos je dosezao čak 4.973 eura mjesečno – prije poreza i doprinosa za zdravstveno osiguranje.
TROŠKOVI ŽIVOTA U NJEMAČKOJ: Koliko novca je umirovljenicima doista potrebno za život?
Razlike između muškaraca i žena
Zanimljiv je i rodni jaz kod službeničkih mirovina. Muškarci su 2022. godine u prosjeku primali 3.320 eura bruto mjesečno, dok su žene primale samo 2.840 eura. Ova razlika od 17 % ponajprije se objašnjava kraćim radnim stažem i češćim radom na nepuno radno vrijeme kod žena.
Mirovina i službenička mirovina: razlike
Usporedno s time, klasične mirovine u Njemačkoj znatno su niže. Godine 2021. prosječna mirovina za novoumirovljenike iznosila je oko 1.600 eura bruto mjesečno – pod uvjetom da su radili 45 godina. No stvarnost je drukčija: mnogi umirovljenici, nakon odbitaka, raspolažu s manje od 1.000 eura mjesečno.
Žene su u prosjeku primale 856,05 eura nakon odbitaka, a muškarci 1.203,53 eura. Posebno je razlika bila izražena u zapadnim saveznim pokrajinama: muškarci su ondje primali prosječno 1.218 eura, a žene samo 809 eura.
Zašto su službeničke mirovine više?
Razlog leži u različitim osnovama izračuna. Razina mirovine iz zakonskog sustava iznosi oko 48 % prosječne plaće i temelji se na zbroju bodova ostvarenih tijekom radnog vijeka. Službenici, s druge strane, primaju oko 67 % do 71,75 % svoje posljednje plaće kao mirovinu. Osim toga, službenici u pravilu nisu radili u sektoru niskih plaća, što dodatno povećava iznos njihove mirovine.
Troškovi službeničkih mirovina
Financiranje službeničkih mirovina dolazi iz poreznih prihoda, zbog čega je pitanje troškova posebno važno. Uz prosječnih 3.240 eura koje su umirovljeni službenici primali 2022. godine, tu su i isplate za obitelji preminulih službenika. Država je tako izdvojila oko 53,4 milijarde eura za službeničke mirovine te dodatnih 8,4 milijarde eura za obiteljske naknade. To čini 1,6 % bruto domaćeg proizvoda.
Business Punk provjera
Dvoklasni sustav mirovinskog osiguranja politički je eksplozivna tema koju nitko ne želi dirati. Dok političari rado raspravljaju o reformama mirovinskog sustava, službenički sustav ostaje netaknut. Istina je da bi izjednačavanje koštalo milijarde i politički je teško provedivo – previše donositelja odluka i sami imaju koristi od sustava. Za zaposlene to znači: jaz između mirovina i službeničkih mirovina neće se zatvoriti.
Tko u starosti želi više od pukog egzistencijalnog minimuma, mora dodatno štedjeti privatno. Dobrovoljna mirovinska štednja kroz poslodavca ili tzv. Riesterova mirovina tek su kap u moru. Realna strategija: rano ulagati u ETF-ove ili nekretnine i ne oslanjati se na državne beneficije. Demografski razvoj dodatno pogoršava problem – dok broj umirovljenika raste, broj onih koji uplaćuju doprinose opada. Državni službenici nisu izravno pogođeni tom dinamikom, njihove mirovine ostaju stabilne. To nije teorija zavjere, već logika sustava.
Fenix-magazin/DP/MMD
