Budilica zvoni puno prije nego što su um i tijelo spremni suočiti se s radnim danom, a odlazak do posla najčešće je prava muka, a izgovor da je riječ samo o umoru, jednostavno više ne stoji.
Depresija kao posljedica posla svakome se može dogoditi i obično je dio dugoročnog procesa.
“Svatko se s vremena na vrijeme prije odlaska na posao može se osjećati umorno, no kad to prijeđe u iscrpljenost i postane trajno stanje – vrijeme je za uzbunu”, kaže psihologinja Julia Scharnhorst te dodaje da takve osobe najčešće ne spavaju kvalitetno i postupno počinju praviti pogreške na poslu.
Vrlo često riječ je o iznimno osjetljivim osobama i osobama koje brzo odustaju kada se treba suočiti s poteškoćama.
Što se prije prepoznaju znaci upozorenja i poduzmu odgovarajući potezi, bolji su izgledi da se stane na kraj začaranom krugu, kaže psihologinja Scharnhorst.
Ona i njezini kolege preporučuju kraće stanke na tijekom posla da bi se ublažila napetost te bavljenje hobijem koji ni na koji način nije povezan s poslom. Primjerice, osobe koje rade u uredima trebale bi potražiti neku aktivnost u prirodi.
“Svaku večer zaspati pred televizorom nije pravi odgovor na problem”, upozorava Scharnhorst, uz objašnjenje da u tom slučaju “mozak i dalje ostaje aktivan i ne ‘isključuje’ se na ispravan način.”
Ne treba zaboraviti da uzrok stresa ne mora nužno biti posao. Uzrok depresije na poslu često je nešto što se događa izvan našega radnog vremena i nije povezano s poslom.
Da biste poboljšali kvalitetu življenja izvan posla, treba poduzeti manje, ali i pozitivne korake u važnim područjima života. U naviku bi vam trebali prijeći godišnji liječnički pregled, izleti s obitelji, rekreacija, stvaranje bliskog i čvrstog kruga prijatelja i/ili rodbine, odnosno stvaranje okruženja koje ublažava stres i stvara zadovoljstvo.
Kada se ustanovi depresija povezana s poslom, pacijent bi trebao potražiti pomoć psihoterapeuta ili sličnog stručnjaka, da bi se uspostavila zdravija ravnoteža između posla i odmora.
Fenix-magazin/IM/Hina
