Milijuni zaposlenih u Njemačkoj bili su na skraćenom radnom vremenu na vrhuncu korona krize, te su zbog toga primali financijsku naknadu pod nazivom Kurzarbeitergeld.
S obzirom da se gospodarstvo oporavilo, njemačka vlast želi postupno ograničiti pristup naknadama za skraćeno radno vrijeme, odnosno Kurzarbeitergeldu.
Njemački ministar rada Hubertus Heil ne želi dalje produžiti pojednostavljeni pristup naknadama isplaćivanim za rad na skraćeno radno vrijeme.
“Gospodarski razvoj i situacija na tržištu rada trenutno su bolji, nego što su bili u jesen”, rekao je političar SPD-a.
Njemačka trenutno ima najvišu stopu zaposlenosti – unatoč korona krizi i rat u Ukrajini. “Zato nećemo produljiti pojednostavljeni pristup naknadama za skraćeno radno vrijeme nakon kraja lipnja”, rekao je ranije spomenuti ministar.
Državna agencija za zapošljavanje treba opet formirati rezerve, a sada je na redu pitanje osiguranja kadrova.
“Više ćemo novca uložiti u osposobljavanje i usavršavanje zaposlenika”, rekao je Heil.
Trenutno ima 162.000 zaposlenih koji primaju financijsku naknadu zbog skraćenog radnog vremena, dok ih je na vrhuncu korona krize u proljeće 2020. godine bilo šest milijuna.
“U razdoblju od 2020. do 2022. godine potrošili smo ukupno 45,5 milijardi eura na naknade za skraćeno radno vrijeme. To je enormna svota”, sažeo je ministar.
Ali to se po njegovim riječima isplatilo, jer je “1,3 milijuna ljudi spašeno od nezaposlenosti”.
Kompanije će se i budućnosti moći prijaviti za Kurzarbeitergeld, ali će pravila biti pooštrena. Minimalno 30 posto zaposlenika u poduzeću u budućnosti mora biti zahvaćeno skraćenim radnim vremenom. U korona krizi taj je postotak iznosio deset posto.
Fenix-magazin/SČ
