Eurozona se širi. Bugarska može kao 21. država uvesti euro. Od 1. siječnja 2026. euro će, prema trenutnim okolnostima, zamijeniti nacionalnu valutu – lev.
Za to su se u srijedu izjasnile Europska središnja banka (ESB) i Europska komisija. Prema njihovoj procjeni, Bugarska nakon višegodišnjeg kašnjenja sada ispunjava sve kriterije za uvođenje eura. Zbog previsokih stopa inflacije, zemlja je morala pričekati.
EU povjerenik za valute Valdis Dombrovskis rekao je za Handelsblatt da je nadolazeći ulazak ove istočnoeuropske zemlje u eurozonu dobra vijest. Bugarska kućanstva i poduzeća ubuduće će imati koristi od nižih transakcijskih troškova i povoljnijih kamatnih stopa. No, time će se ojačati i sama eurozona. Povećanje broja članica potvrđuje da je euro „stabilna i atraktivna valuta“.
Bugarska ima nizak dug
Glavni ekonomist ESB-a Philip Lane čestitao je bugarskoj vladi i središnjoj banci u Sofiji. Pohvalio je “ogromnu predanost Bugarske potrebnim prilagodbama”. Ministri financija eurozone još moraju dati suglasnost, što se smatra formalnošću. Konačna odluka trebala bi biti donesena 8. srpnja.
Svaka zemlja kandidat mora ispuniti više ekonomskih i pravnih kriterija, uključujući zdrave državne financije. Bugarski proračunski deficit iznosi tri posto, a stopa duga od 24 posto BDP-a druga je najniža u cijeloj EU.
Tečaj leva prema euru je stabilan. Kamatne stope su, kako se i očekivalo, otprilike usklađene s ostalim zemljama eurozone. Inflacija je također dovoljno pala: u posljednjih 12 mjeseci iznosila je 2,7 posto. ESB bi u ovom trenutku tolerirala najviše 2,8 posto kako inflacija ne bi bila previše različita od ostalih zemalja eurozone.
S pravne strane, ESB i Europska komisija ističu neovisnost bugarske središnje banke. Osim toga, ne vide nikakve znakove da bi središnja banka bila podređena vladi. To bi bio slučaj, primjerice, kada bi namjerno kupovala državne obveznice kako bi održala niske kamatne troškove za državu.
Dobra integracija u eurozonu, ali problemi s korupcijom
Prema riječima jednog dužnosnika EU-a, bugarsko gospodarstvo dobro je integrirano u eurozonu. Također, zemlja se već 2020. pridružila Europskoj bankovnoj uniji. Pet velikih banaka, koje zajedno drže tri četvrtine imovine bankarskog sektora, od tada nadzire ESB-ov bankovni nadzor u Frankfurtu.
Međutim, prema podacima EU-a, Bugarska još uvijek ima problema s korupcijom, djelomično neučinkovitom upravom i borbom protiv pranja novca. Zemlja je pod nadzorom Financial Action Task Force (FATF), relevantne međunarodne institucije. Međutim, to nisu isključivi kriteriji za ulazak u eurozonu.
Prosvjedi protiv eura
Pozitivnu odluku EU-a zasjenili su politički prosvjedi u Bugarskoj. Tijekom vikenda deseci tisuća ljudi protestirali su protiv ulaska u eurozonu. Među protivnicima eura je i predsjednik Rumen Radev, koji je predložio referendum o novoj valuti. Međutim, proeuropska većina u parlamentu odbila je narodno glasovanje.
Prosvjede su organizirale nacionalističke, proruske stranke u Bugarskoj. Dennis Shen iz rejtingske agencije Scope ističe da je nestabilna politička situacija pridonijela odgađanju potrebnih reformi za ulazak u eurozonu. Na sedam parlamentarnih izbora od 2021. postalo je jasno da je nova valuta u Bugarskoj kontroverzna.
Jedan od argumenata protivnika eura, koji se čuo i u drugim zemljama prije uvođenja zajedničke valute, jest da će poduzeća iskoristiti priliku za poskupljenja. Dužnosnik EU-a objasnio je da argument o “poskupljenju zbog eura” uvijek igra veliku ulogu u javnosti, ali empirijski podaci pokazuju da je navodni učinak na cijene minimalan.
Proširenje ESB-ovog vijeća
Nakon ulaska Bugarske, Vijeće ESB-a imat će 27 članova – šest direktora ESB-a plus 21 guverner nacionalnih središnjih banaka.
Praktične pripreme za promjenu valute idu po planu: od kolovoza sve cijene u Bugarskoj bit će istovremeno prikazane u eurima i levima. Bankomati moraju biti ažurirani na vrijeme. Plan je da se od 1. siječnja 2026. u Bugarskoj u potpunosti plaća eurom.
EU povjerenik Dombrovskis ne očekuje da će prosvjedi zaustaviti ulazak Bugarske u eurozonu. Vlada u Sofiji jasno je izrazila svoju želju, a sada je na ostalim zemljama eurozone da donesu konačnu odluku.
Pridruživanjem Europskoj uniji, Bugarska se u načelu obvezala odustati od vlastite valute u korist eura. Isto vrijedi i za šest drugih zemalja EU koje zasad nisu u eurozoni:
- Danska
- Poljska
- Rumunjska
- Švedska
- Češka
- Mađarska
Međutim, te su zemlje iz različitih razloga do sada odustajale od uvođenja zajedničke valute.
Fenix-magazin/MD
