Odbor za građanske slobode Europskog parlamenta sljedeći će tjedan prvi put raspravljati o prijedlogu za uvođenje digitalne putovnice koja je bi trebala olakšati putovanja između članica EU-a u vrijeme pandemije.
Članovi Odbora za građanske slobode u utorak će raspravljati o prijedlogu Komisije o uspostavi tzv. covid-putovnice. Na sastanku će biti riječi o implikacijama uvođenja te potvrde na zaštitu privatnih podataka. Europska komisija je u srijedu predložila uvođenje digitalne zelene potvrde, tzv. covid putovnice, za slobodnije kretanje unutar EU-a u vrijeme pandemije, što bi moglo spasiti ovogodišnju turističku sezonu.
Europska komisija je sredinom ožujka predložila uvođenje digitalne zelene potvrde, tzv.covid-putovnice za slobodnije kretanje unutar EU-a u vrijeme pandemije, što bi moglo spasiti ovogodišnju turističku sezonu.
Pandemija koronavirusa, koja traje već više od godinu dana, dovela je do najveće globalne ekonomske krize od Drugog svjetskog rata, a posebno su pogođene zemlje koje se u znatnijoj mjeri oslanjaju na turizam poput Hrvatske, Španjolske, Italije, Grčke.
Odbor za okoliš i javno zdravlje Europskog parlamenta u četvrtak će raspravljati o novom postupku za ubrzavanje odobrenja cjepiva adaptiranih za nove sojeve covida-19.
Ministri financija zemalja članica EU-a u petak će na video-konferenciji razgovarati o gospodarskom oporavku, Mehanizmu za oporavak i otpornost i instrumentu EU sljedeće generacije.
Zemlje članice trebaju do kraja travnja poslati Komisiji svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost.
Instrument EU sljedeće generacije ima ukupno 750 milijardi eura. Najveći dio toga iznosa bit će isplaćen kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, 672,5 milijardi eura, od toga su 312,5 milijardi bespovratna sredstva, a 360 milijardi zajmovi.
Države članice mogu slobodno odrediti prioritete na što će trošiti predviđena sredstva, ali će pri tom morati ispuniti uvjete koji su definirani na europskoj razini: novac se treba koristiti za investicije, reforme, jačanje gospodarstva i otpornosti na buduće krize.
U svim nacionalnim planovima najmanje 37 posto sredstava treba biti namijenjeno za projekte koje djeluju pozitivno na okoliš i klimu i najmanje 20 posto za projekte digitalizacije. Države članice moći će sa sredstvima iz Mehanizma financirati mjere i projekte provedene između veljače 2020. godine, dakle retroaktivno, do kolovoza 2026. Prema Komisiji, 70 posto bespovratnih sredstava trebalo bi biti ugovoreno do kraja 2022. godine, a preostalih 30 posto do kraja 2023. Zahtjevi za zajmove moći će se podnositi do kolovoza 2026. godine.
Fenix-magazin/IM/Hina
