Guverneri središnjih banaka središnje i istočne Europe i njihovi zamjenici koji su se okupili u srijedu u Beču na Konferenciji Euromoney na panelu o monetarnoj politici vjeruju da će ova regija koja plijeni pozornost zapadnih investitora, unatoč mogućim rizicima, nastaviti gospodarski rasti i u 2019. godini.
Optimizam, međutim splašnjava kad se spomene Brexit, u čijoj je sjeni održana i dvodnevna bečka konferencija, pogotovo nakon što je u utorak britanski parlament odbacio sporazum postignut između Londona i Bruxellesa. Bilo je to primjetno i u srijedu, završnog dana Konferencije u uvodnom pozdravu Christophera Garnetta, jednog od domaćina iz Euromoneya, koji je govorio o „panici pred golom“.
Guverner Austrijske središnje banke Ewald Nowotny je rekao kako je „izuzetno važno da bude brzo rješenje o Brexitu“.
„Ništa nije tako štetno, kao ova duga, dugotrajna nesigurnost“, istakao je dodavši“: „Sa stajališta bankarske strane to nije toliko tehnički problem, jer mislim da smo ovdje prilično dobro pripremljeni za bilo kakvi ishod koji bi mogao biti. Ali to može biti psihološki problem“.
Ustvrdio je kako bi tako nešto moglo stvoriti negativnu perspektivu, i tako postati „stvarno opasno“.
Nakon uvodnih govora uslijedila je panel rasprava o monetarnoj politici u središnjoj i istočnoj Europi u kojoj je, uz guvernere i doguvernere iz Češke, Rumunjske, Mađarske i Poljske, sudjelovao i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
„Ovdje iznesene projekcije stanja u regiji u skladu s našim projekcijama po kojima ove godine očekujemo stopu rasta hrvatskog gospodarstva od 2,7 posto, kao i prošle godine, a glavni doprinos rastu stizati će iz neto izvoza i iz osobne potrošnje“, rekao je Vujčić nakon panela. Kako je istakao ove se godine očekuje i značajniji doprinos od investicija u usporedbi s 2018. godinom, prvenstveno onih „potaknutih apsorpcijom EU fondova“.
„Na panelu sam ukazao i na negativne rizike za rast, one globalne kao trgovinski rat između SAD-a i Kine i visoku razinu javnog duga Italije, koja je jedan od glavnih hrvatskih trgovinskih partnera, te pozitivne rizike koji bi mogli proisteći iz većeg raspoloživog dohotka zbog rasta plaća i uvjeta na tržištu rada, kao i zbog eventualne bolje apsorpcije odnosno potrošnje fondova EU-a, dakle investicije koje iz toga proizlaze“, dodao je.
„Investicije su važne jer čine temelj za zdrav i održiv rast“, rekao je guverner HNB-a. Napomenuo je kako je Hrvatska do sada ugovorila 54 posto sredstava financijskog plana 2014.-2020., a iskoristila tek 14 posto, te očekuje ubrzanje toga što bi trebalo doprinijeti višem rastu, nego je to bio slučaj s izvozom prethodnih godina.
Jedna od tema panela je bilo je i uvođenje eura i ulazak u eurozonu. Vujčić je rekao kako je to „strateški cilj Hrvatske i što ga prije ostvarimo, tim bolje“. Dodao je kako je danas puno teže ući u eurozonu nego prije 10 ili 15 godina, jer su uvjeti znatno teži.
U raspravi o euroizaciji u regiji, Vujčić je rekao kako je u usporedbi s Češkom, Hrvatska „visoko euroizirana zemlja“, a potvrda toga je da je tri četvrtine ili oko 75 posto ukupne štednje hrvatskih građana u eurima.
Na upit ima li razloga za paniku nakon odbacivanje sporazuma o Brexitu između Velike Britanije i EU od strane britanskog parlamenta, guverner Vujčić nam je rekao: „Nema, ali slažem se da je bolje da se što prije nađe rješenje i otkloni neizvjesnost. Sada je na Britaniji da povuče iduće poteze.
Biti će zanimljivo vidjeti za koju će se varijantu, između nekoliko mogućih, odlučiti“.
Euromoney konferencija, koja je okupila oko 1.300 sudionika, bila je dobra prilika za mnoge Vujčićeve kolege, ali i u Beču nazočne ministre, bankare, investitore i predstavnike međunarodnih institucija da hrvatskom guverneru čestitaju na prestižnoj tituli najboljeg europskog i svjetskog guvernera 2018. godine.
Fenix-magazin/Snježana Herek
