U sklopu Dana književnosti Mreže kulturnih Instituta i veleposlanstava zemalja članica Europske unije u Austriji (EUNIC Austria) održanih od 14. do 18. studenoga u Beču, u Hrvatskom centru je održana filmsko-književna večer Hrvatske i Cipra pod naslovom “Nijemi portreti žena, koji mnogo govore”.
Iz Beča piše: Snježana Herek
U zajedničkoj hrvatsko-ciparskoj promociji, bečkoj su se publici predstavile mlada hrvatska filmska redateljica, arhitektica i umjetnica Sara Jurinčić (36) iz Zadra, koja živi u Kopenhagenu i višestruko nagrađivana hrvatska književnica i pjesnikinja Olja Savičević Ivančević (51), rodom iz Splita, te također višestruko nagrađivana književnica i pjesnikinja iz Cipra Nora Nadjarian (59).
Promociju je organizirao EUNIC Austrija, u suradnji s Veleposlanstvima Republike Hrvatske i Republike Cipra u Austriji, te Hrvatskim centrom u Beću i bečkim ogrankom Matice Hrvatske.
Iz hrvatskog Veleposlanstva u Beču, nazočni su bili opunomoćeni ministar Josip Špoljarić i referentica za kulturu i obrazovanje Katarina Dorkin-Križ, inače zadužena za EUNIC-ove programe.
Iz Veleposlanstva Republike Cipar u Beču nazočna je bila najviša diplomatska postava: Veleposlanik Cipra u Austriji Andreas Ignatiou i konzul Pambos Stylianou.
Uzvanike i visoke goste uvodno je pozdravila predsjednica bečkog ogranka Matice Hrvatske Adrijana Markon Jurčić, zahvalivši im srdačno na dolasku.
Opunomoćeni ministar Špoljarić istakao je značaj promocije hrvatske kulturne baštine u Austriji i hrvatsko-ciparske suradnje na području kulture i književnosti.
Ciparski konzul Stylianou je zahvalio hrvatskom Veleposlanstvu u Austriji i domaćinima hrvatsko-ciparske filmsko-književne večeri održane u sklopu EUNIC-a na unapređivanju kulturne suranje između dviju država, Hrvatske i Cipra.
Kroz program je vodila Barbara Kadletz, književna kritičarka iz Beča, koja je s gošćama vodila izuzetno zanimljivi razgovor i podijsku raspravu. Tema je bila ženski likovi i različite druge teme vezane uz naše pramajke – što nas s njima povezuje, kako su nas oblikovale i još mnogo toga zanimljivoga.
Prije početka razgovora prikazan je kratki, 15-minutni eksperimentalno-dokumentarni film “Valerija” redateljice Sare Jurinčić, koji je već nagrađen s čak 15 međunarodnih nagrada. Kako je istaknuto Sara je 2018. godine osnovala umjetnički eksperimentalni laboratorij Nomad Studio i Void Lab., u kojima je očito i nastao i ovaj njen višestruko nagrađivani film, koji će sljedeći mjesec imati premijeru i u Danskoj.
Nakon prikazivanja filma prvo je uslijedila rasprava o filmu i pitanja upućena autorici Jurinčić, čiji je dokumentarac zamišljen kao intimni susret autorice i njenih pretkinja. I to na način, da participativnim procesom autorica propituje arhetip otočke žene i vlastito žensko nasljeđe.
U filmu autorica priča ne samo o svojoj nani nego i o različitim generacijama žena koje se susreću kroz uobičajeni ritual na groblju. Riječ je o portretu otočanki koje još za života biraju svoju nadgrobnu fotografiju. A nit vodilja je proces rastanka. Međutim, to nije sve, Sara se znalački dotiče i tabu tema, starenja i smrti, kao i približavanja gledateljima otočkog svijeta bez muškaraca.
“Moja nana Valerija bila je predvodnica otočkog matrijarhata u kojem sam i ja odrasla””, rekla je Sara, naglasivši kako je sa svojom nanom odnosno bakom bila “jako bliska”. Toliko, da i sada s njom putuje filmskim svijetom.
Vezano uz film, i nakon toga promociju djela književnice Olje Savičević Ivančević, rodom iz Splita koja nije osobna bila nazočna u Beču nego je ulomke iz njenih djela čitala prevoditeljica Blažena Radas, autorica filma “Valerija” Jurinčić je rekla:
“Osim Oljine pjesme odlučila sam kod filma ostati samo na vizualima i ritmu u pričanju priče”.
Čitanje književnih djela Hrvatice Olje Savičević Ivančević i Cipranke Nore Nadjarian bilo je na hrvatskom i njemačkom jeziku, te grčkom i engleskom.
Prevoditeljica Blažena Radas, inače rođena Bečanka naglasila je da su Oljine knjige prevedene na 13 jezika u 15-tak zemalja u Europi i SAD-u, a pojedine pjesme i priče, na čak 40-tak jezika. Također je nabrojala neka od djela, kojima je ova višestruko nagrađivana hrvatska književnica koja živi i radi u Zagrebu i Korčuli osvojila domaće i međunarodno čitateljstvo. Kao primjerice romani, “Adio kauboju” , “Pjevač u noći” , Ljeta s Marijom” itd.
“Ljeta s Marijom”, jedan od lani najčitanijih romana, pripovijeda o životima žena u dalmatinskom gradiću kroz generacije. Roman je snažna posveta ženama, njihovoj snazi, ljubavi, tradiciji i prešućivanom iskustvu. Kratko rečeno o rodoslovnom stablu svake obitelji tih naših krajeva, što je i bila glavna tema filmsko-književne večeri. Žene, kao umjetnička preokupacija.
Cipranka Nora Nadjarian predstavila je bečkoj publici svoje književna djela, od kojih su neka ušla u Antologiju, kao primjerice “A River of Stories”, “Capitals” i “Europa 28. Ova također višestruko nagrađivana pjesnikinja bila je i na listi za dodjelu državne književne nagrade Cipra sa svojom Zbirkom kratkih priča “More će biti malo nemirno”. Pjesnikinja je također spomenula i svoj lani izašao literarni svezak u džepnom izdanju “Iktsuarpok”.
“Zajednička filmsko – književna večer je hvale vrijedan projekt Hrvatske i Cipra, dvije male europske zemlje s izuzetno kvalitetnom kulturnom ponudom. Doista smo ponosni da smo kao Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Austriji imali priliku u okviru EUNIC-a surađivati s Ciprom i predstaviti naše autorice i usku povezanost filma i literature”, rekao je Josip Špoljarić, opunomoćeni ministar u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču.
“Puno mi znači prikazivanje mog filma – Valerija – ovdje u Beču iseljenim Hrvaticama, ali i Austrijankama. Glavna nit vodilja je moja nana Valerija, kroz koju pričam o našim pretkinjama i nasljeđu koje su nam ostavile. Koje nekada cijeli život nosimo, nikada ne otvorivši tu prtljagu. Upravo ti slojevi svjesnog i nesvjesnog kojeg izražavamo u sebi, tema su mog filma i dvoipol godišnjeg Valerijinog puta svijetom. Od filmske premijere 2023. godine, puno smo toga zajedno proputovale”, rekla je autorica filma “Valerija” Sara Jurinčić.
“S velikim sam zadovoljstvom bečkoj publici čitala Oljina djela. Imam sreću da sam s Oljom dobra prijateljica i da možemo zajedno raditi i razmišljati. Ovo danas je bila i dobra prilika da se vidi i važnost prevoditeljskog posla, koje je za mene neka vrsta adaptacije”, rekla nam je prevoditeljica Blažena Radas koja je umjesto Olje Savičević Ivančević sudjelovala u razgovoru s moderatoricom Kadletz.
“Zahvaljujući veleposlaniku Danielu Glunčiću imamo izuzetno dobru suradnju s EUNIC-om, koji na svom programu ima, uz Književne dane i glazbeni i filmski festival. Sve to je dobra prilika da Austrijanci upoznaju i hrvatske umjetnike i našu kulturnu baštinu. Mi predlažemo naše umjetnike, a EUNIC na sebe preuzima organizaciju promocije, propagandni materijal i ostale promotivne aktivnosti. Mnogo nam pomaže i Matica Hrvatske u Beču”, istaknula je Dorkin-Križ.
U svakom slučaju, bila je to sjajno predstavljanje hrvatskog filma i književnog stvaralaštva u Austriji, pod EUNIC-ovim europskim plaštom. I dojmljiva promocija filmsko-književnih kvaliteta Sare i Olje, koje se očito, na daleko čuju!
Fenix-magazin/IK/Snježana Herek
