Europska unija postigla je dogovor o novom klimatskom cilju do 2040. godine. Predstavnici Europskog parlamenta i Vijeća država članica usuglasili su se u utorak navečer da će se emisije stakleničkih plinova do sredine stoljeća smanjiti za 90 posto u odnosu na 1990. godinu.
Kompromis, međutim, ostavlja prostor državama članicama te donosi važne promjene za potrošače – posebno kada je riječ o troškovima goriva i grijanja.
Odgođen CO₂ namet za grijanje i prijevoz
Tijekom pregovora obje su se strane složile da se uvođenje sustava CO₂ cijena za cestovni promet i grijanje zgrada odgodi za godinu dana – na 2028. Time će goriva poput benzina i prirodnog plina kasnije ući u sustav trgovanja emisijskim jedinicama, što bi potrošačima trebalo privremeno ublažiti veće troškove. Za odgodu su se najviše zalagale istočnoeuropske države. Njemačka već ima sličan model, pa se ondje ne očekuju nagli poskoci cijena.
Prema pravilima emisijskog trgovanja, tvrtke moraju posjedovati dozvole za ispuštanje stakleničkih plinova. Prvotno je planirano da se od 2027. u sustav uključe i sva fosilna goriva za promet i grijanje.
ZALJEV VJETROVA, HRVATI I TERMOLI: Prizori koji se teško zaboravljaju!
Fleksibilniji cilj: od 90% do efektivnih 85%
Konačni dogovor omogućuje državama da od 2036. do pet posto planiranog smanjenja ostvare putem kupnje CO₂ certifikata iz trećih zemalja. Time se ciljanih 90 posto emisijskog smanjenja praktično svodi na 85 posto postignutih na teritoriju EU. Detalji o međunarodnim certifikatima tek će biti definirani.
Kritičari upozoravaju da bi takav sustav mogao potaknuti neke zemlje globalnog juga da namjerno postave niže klimatske ciljeve ili da se smanjenja emisija dvostruko računaju.
„DOŠLI DA OSTANU“: Hrvatica (21) osvojila nagradu za istraživanje hrvatskog iseljeništva
Redovite provjere napretka i rizici za klimatske ponore
Dogovoreno je i da će Europska komisija svake dvije godine procjenjivati napredak prema klimatskim ciljevima – uključujući utjecaj na konkurentnost i usklađenost sa znanstvenim preporukama. Ako prirodni klimatski ponori, poput šuma i močvara, budu manje učinkoviti nego očekivano, cilj smanjenja emisija može se prilagoditi.
Cilj za 2040. predstavlja ključnu stepenicu prema planu klimatske neutralnosti 2050. godine. Iako je EU na dobrom putu za ostvarivanje cilja iz 2030., daljnja smanjenja bit će sve zahtjevnija.
Reakcije: od ‘povijesnog iskoraka’ do poziva na ambicioznije politike
EU klimatski povjerenik Wopke Hoekstra nazvao je sporazum „pragmatičnim i ambicioznim“, naglašavajući da pruža stabilnost i fleksibilnost te šalje snažnu poruku globalnim partnerima.
Zastupnica Zelenih Lena Schilling dogovor opisuje kao „teško izboreni prekretnik“, ali upozorava da će za ostvarenje ciljeva biti potrebno prestati s „razvodnjavanjem klimatskih politika“. Stručnjaci iz briselskih think-tankova ističu da novo klimatsko usmjerenje investitorima daje veću sigurnost te potiče inovacije i konkurentnost u europskoj industriji.
Fenix-magazin/MD
