Poziv u goste mlade, ali već međunarodno renomirane hrvatske spisateljice, Zagrepčanke Maše Kolaković (43), koja radi kao izvanredna profesorica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bio je “pun pogodak” bečkog ogranka Matice Hrvatske.
Piše: Snježana Herek
S time se je složila i probrana publika iz struke okupljena u Hrvatskom centru u Beču, isprativši Mašu nakon razgovora o njenim dosadašnjim književnim i znanstvenim postignućima, dugotrajnim, burnim pljeskom.
Kroz razgovor je vodila predsjednica Matice Hrvatske Beč, profesorica književnosti i komparativne književnosti Adrijana Markon Jurčić.
Markon Jurčić je, između ostalog, istaknula kako je Maša Kolanović u svibnju 2020., kada se je pandemija koronavirusa već počela uvlačiti u sve pore društvenog života, za svoju zbirku priča “Poštovani kukci i druge jezovite priče” dobila nagradu Europske unije za književnost, u sklopu projekta “Kreativna Europa”.
“Ova je nagrada vrlo konkretna, potiče sve, od autora i izdavača do prevoditelja. Donijela mi je mnogo prilika i novih mogućnosti, prijevode na više jezika, a time i prepoznatljivost izvan Hrvatske”, rekla je mlada književnica. Naglasila je kako ima “puno autora i knjiga , koje su zaslužile biti prevedene i prodavane”.
O svojoj zbirci “Poštovani kukci i druge jezovite priče” je napomenula kako je čitatelju htjela ukazati na “staro normalno” odnosno svijet ljudi koji polako, ali sigurno nestaje i u ovom novom (ne)normalnom, gdje vladaju posve druge vrijednosti, ti isti ljudi više se ne snalaze. I pod utjecajem nemilosrdnog kapitalizma i konzumerizma doživljavaju preobrazbu u “kukce / kupce”.
Kukac je inače noseći motiv cjelokupne Mašine knjige. Umjesto “poštovani kupci” autorica koristi sintagmu “poštovani kukci” kao preoznačenu Kafkinu metaforu. Metafore su joj očito bliske i rado se njima služi kada u svojim djelima kritizira kapitalizam, njegove temelje i potrošačko društvo koje je gotovo neprimjetno, ali sustavno i s zapanjujućom upornošću ljude koji se samo žele izgubiti u svjetovima poput svijeta IKEA-e, svelo na “kukce / kupce”. I to one bez suosjećanja i razumijevanja za druge, koje ne zanimaju uspomene.
A kada smo kod metafora treba istaknuti da mlada književnica posebno voli, kako je rekla, “još od malih nogu” vizualne metafore. Potvrda tome su brojne vrlo dojmljive ilustracije njenih priča i knjiga nacrtane vlastitom rukom i punim “spremnikom” kreativnosti.
Među svoje jezovite priče autorica je uvrstila, kako je napomenula voditeljica razgovora Markon Jurčić i “umiveno ustaštvo u Hrvatskoj”. Razno znakovlje i ustaški simboli ispisani po parkovima, gdje se igraju djeca, a prema kojima su oni koji tamo prođu i to vide, “već razvili određenu rezistentnost”.
“U mojoj sam knjizi htjela ukazati na duboku jezu koja me prožima prema tim pripitomljenim i višestruko opasnim znakovima”, rekla je Kolanović, osvrnuvši se na navedene zagrebačke grafite.
“Književnost ne može promijeniti svijet, ali može posaditi sjeme skepse i kritike”, dodala je.
U nastavku razgovora predstavljena su i ostala djela ove poznate i priznate spisateljice. Među njima knjiga “Sloboština Barbie” prevedena na njemački jezik (Underground Barbie”, koja govori o Mašinom djetinjstvu u zagrebačkom neboderu u naselju Sloboština obilježenom sirenama na uzbunu i bježanjem u podrumsko sklonište u vrijeme domovinskog rata. Nešto sada posve aktualno i u Ukrajini, a na što joj je, kako je autorica ispričala, ukazala jedna od njenih kolegica.
Maša Kolanović objavila je uz knjige fikcije,“PIjavice za usamljene”, “Sloboština Barbie” i “Jamerika:trip” i niz autorskih članaka o književnosti i popularnoj kulturi, kao i studiju ”Udarnik!Buntovnik? Potrošač…Popularna kultura i hrvatski roman od socijalizma do tranzicije”. Uredila je i zbornike “Komparativni postsocijalizam:slavenska iskustva”, te “The Cultural Life of Capitalism in Yugoslavia: (Post)Socialism and its Other”.
“Maša je višestruko nagrađivana hrvatska književnica. Diplomirala je kroatistiku i komparativnu književnost te doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje sada radi. Usavršavala se je u Americi, Irskoj, ali i na Bečkoj slavistici 2005./2006. godine, pa je ovo nakon dugo godina bio njen povratak u Beč”, rekla je predsjednica Matice Hrvatske Markon Jurčić. Istaknula je kako su Mašu u Beč došli slušati, između ostalih, i studenti i profesori kroatistike Pedagoške Visoke škole Željezno u austrijskom Gradišću. I uživo porazgovarati s ovom autentičnom, kreativnom i istraživački raspoloženom mladom znanstvenicom i književnicom, koju je prije EU prepoznalo i hrvatsko Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, dodjelivši joj godišnju Nagradu za znanstvene novake za njen znanstveni rad iz područja humanističkih znanosti.
“Hvala Matici Hrvatskoj da mi je omogućila dolazak u uvijek zanimljivi Beč. I publici na dolasku i vrlo zanimljivim pitanjima”, rekla je na kraju za Fenix-magazin Maša Kolanović.
Fenix-magazin/MMD/Snježana Herek
